Animafest: Ralph Bakshi dobitnik Nagrade za životno djelo

Od devet dugometražnih animiranih filmova iz karijere duže od 70 godina dio nosi status kultnih animacijskih ostvarenja - "Mačak Fritz" (1972.), "Heavy Traffic" (1973.) "Čarobnjaci" (1977.), "Gospodar prstenova" (1978.), "American pop" (1981.), "Cool world" (1992.).

Poput autora Zagrebačke škole crtanog filma, Bakshi je imao skroman budžet zbog čega je posegnuo za eksperimentom i reduciranom animacijom.

Vijeće Svjetskog festivala animiranog filma - Animafesta Zagreb odabralo ga je kao "jedinstvenu pojavu u filmskom univerzumu i jednog od najutjecajnijih autora unutar svjetske scene animiranoga filma".

"Povijest animacije bez Bakshija, bila bi siromašnija za nekoliko istinski važnih poglavlja. A to nije samo pitanje vremena koje je prošlo, već se ono javlja kao odgovor na sadašnjost i dalje se projicirajući na platno suvremene animacije", istaknuto je u obrazloženju.

Kako je ocijenjeno, autorovi filmovi, od kojih je neke napravio prije više od pola stoljeća, gledatelja i danas mogu s lakoćom kupiti, možda i preneraziti, ali svakako spremno uvući u svoj osobiti svijet.

"Ponekad je on uronjen u fantastiku epske prošlosti ili proročki zamišljene budućnosti, a ponekad je, pak, sirovo i bezočno izbačen na ulicu svakodnevice, u kvartove u kojima životi bujaju isto kao što i završavaju".

Po riječima članova Vijeća, Bakshijevi filmovi nikada nisu bježali od smrti isto kao što nikada nisu bježali od života, prikazivali su ono što se događa "tu negdje“ između sna i jave, na granici naše stvarnosti i naše karikaturalnosti.

"Nije se skanjivao prikaza nasilja, seksa, droge i rock´n´rolla, već im je dao priliku da se razmašu onako kako se razmahuje život. To je život koji pije, puši i ima brkove. Isto tako može imati uzak struk, duboki dekolte i slobodan pogled. Može biti crn, bijel, smeđ, siv, zao i dobar. Može se dati i može se primiti. To je svijet animiranoga filma za odrasle i one koji će odraslim postati", napominje se.

Kao njegovo nasljeđe ističu stvaralačku slobodu, ideju koja poništava cenzuru i autocenzuru. "Njegov rad je obilježila autorska i umjetnička hrabrost, prilagodljivost produkcijskim uvjetima, inovativnost i sklonost filmskom eksperimentu, ali isto tako i sposobnost suočavanja s mišljenjima koja bi ga sputavala u namjeri da stvara", dodaje se.