Odabrani filmovi kandidiraju za nagrade Velikog žirija (Grand Prix te one za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, uz mogućnost dodjele priznanja za specijalni umjetnički doprinos u poljima scenografije, kostimografije, maske, specijalnih i vizualnih efekata te glume), Nagradu «Jelena Rajković» Društva hrvatskih filmskih redatelja namijenjenu redateljima do 30 godina starosti, nagradu Glasa koncila «Zlatna uljanica» te Nagradu za etiku i ljudska prava. Za selekciju su se mogli prijaviti filmovi nastali između dvaju izdanja Dana hrvatskog filma, odnosno u 2023. i 2024. godini, a ovogodišnju selekcijsku komisiju činili su članovi Hrvatskog društva filmskih kritičara Petra Belc, Danijel Brlas, Janko Heidl, Jelena Pašić i Iva Rosandić.
Od ukupno 175 prijavljenih filmova, odabrano ih je 39, od čega je 8 animiranih, 12 dokumentarnih, 7 kratkometražnih i srednjometražnih igranih, 7 eksperimentalnih i 5 namjenskih filmova. Najviše prijava zabilježeno je u dokumentarnom (67) i igranom (45) rodu. Odabrani filmovi bit će s obzirom na prevladavajuće teme i motive razvrstani u 10 projekcijskih cjelina, unutar kojih će publika moći vidjeti različite filmske forme.
U obrazloženju selekcijske komisije navodi se da je među odabranim filmovima veći broj onih koji su se već istakli festivalskim uspjesima, ali je primijećeno i kako posebno dobro funkcioniraju hibridne forme na razmeđu dokumentarnog i eksperimentalnog roda. «Poroznost rodnih granica možda će doskora tražiti rekonfiguraciju kako pisanja o filmu, tako i tradicionalnijih klasifikacija u sklopu Dana hrvatskog filma, a pozornost je skrenuta i na visoku kvalitetu dokumentarnog filma. Oduševljenje pojedinačnim djelima vladalo je i u kategoriji eksperimentalnog filma u kojem je također dosegnuta zavidna tehnička razina, a poslovično egzistencijalističkim temama nekolicina igranih filmova pristupila je na srdačniji, topliji i zabavniji način.» – stoji u obrazloženju selekcijske komisije. Prema mišljenju dijela selektora upravo je dokumentaristika ponudila prosječno najraznovrsnije i najzanimljivije priloge ovoj konkurenciji, dok najvišu prosječnu razinu drugi dio selektora vidi u hrvatskoj animaciji.
U konkurenciji animiranog filma ističu se radovi Veljka i Milivoja Popovića (Žarko, razmazit ćeš dite!), Martine Meštrović (Haljina za finale), Lee Vidaković (Obiteljski portret), kao i mlađih autora Eugena Bilankova (Prozori s južne strane) i Ane Despot (Šuma Striborova). Iznimno snažna dokumentarna konkurencija uključuje filmove Silvestra Kolbasa (Naša djeca), Gorana Devića (Što da se radi?), Sare Jurinčić (Valerija), Ivana Ramljaka (El Shatt – nacrt za utopiju), Elvisa Lenića (Brod). U konkurenciji eksperimentalnih radova privlače filmovi Ane Hušman (Radije bih bila kamen), Ane Bilankov (Dohvatiti sunce: El Shatt), Mire Manojlovića (Pravilo br. 5: Pomno pratite svoga čovjeka), Mare Šuljak (Evanescence), a u natjecanju namjenskog filma su radovi Rine Barbira (Vojko V – Mamacita: Director's cut), Dubravke Turić (Dragocjena) i Duje Kundića (Autizam ne poznaje pauzu). U publici omiljenoj kategoriji igranog filma svjedočimo kontinuiranoj ekspanziji forme koja je hrvatskoj kinematografiji u proteklim godinama donijela niz važnih europskih nagrada, a ove godine svakako se ističe film Nebojše Slijepčevića Čovjek koji nije mogao šutjeti, dobitnik Zlatne palme u kategoriji kratkog filma na festivalu u Cannesu. Pažnju privlače i filmovi Davida Gaše (Niska trava), Tomislava Šobana (Moj trener), Filipa Peruzovića (Mali val) i Marka Jukića (Čopor).
I zastupljene produkcijske kuće, poput Eclectice, Antitalenta, Kreativnog sindikata, Adriatic Animationa, Factuma, Restarta, Zagreb filma, Kinokluba Zagreb, Blanka i Pangolina, predstavljaju kremu naše kinematografske djelatnosti, a raduje i veći broj sveučilišnih (ALU, ADU i VERN), kao i niz samostalnih produkcija.
Dani hrvatskog filma nacionalna su kulturna manifestacija kojoj je svrha predstaviti, promicati i u ravnopravnom natjecanju vrednovati godišnju produkciju kratkometražnog i srednjometražnog igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma. Svrha Festivala također je pružiti uvid u nacionalnu filmsku baštinu, odnosno ponuditi i retrospektivnu i diskurzivnu kontekstualizaciju hrvatske kinematografije.
Ulaz na sve projekcije i događanja 33. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.
