GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Grand Prix 35. Salona mladih osvojila Ivana Tkalčić

Grand Prix 35. Salona mladih osvojila Ivana Tkalčić
NAGRADE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 16:44
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Grand Prix 35. Salona mladih, čije je trajanje produženo do 3. siječnja, osvojila je Ivana Tkalčić za rad "Why Am I Seeing This?", koji je rezultat je umjetničkog istraživanja provedenog u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije u Ispri.

Gradivni elementi videozapisa produciranih u sklopu projekta materijali su prikupljeni praćenjem autoričina digitalnog traga i svakodnevnih prijedloga algoritama digitalnih platformi poput Tiktoka, Youtubea, Vimea, Instagrama i Facebooka.

Granice virtualnog i stvarnog života sve su fluidnije, a algoritmi biraju informacije koje nam se nude unutar virtualne stvarnosti koja ih prilagođava "našim“ potrebama, sukladno inputima prethodno "isporučenim“ umjetnoj inteligenciji.

"Tkalčić iznimno uspješno prepoznaje problem ovakvog filtriranja informacija, te upozorava na svojevrsnu intelektualnu karantenu unutar virtualnog paralelnog svemira, u kojem milenijalci, više nego ijedna druga generacija prije njih, malo po malo, gube slobodu suverenog odlučivanja, gradeći pritom sami sebi, sasvim dragovoljno i nesvjesno, mentalni „zatvor“ na temeljima od iluzija", ističe se u obrazloženju.

Osim HPB Grand Prixa, u vrijednosti 15 tisuća kuna, Odbor za dodjelu nagrada (Igor Eškinja, Fedor Fischer, Olga Majcen Linn, Mirna Rul, Nika Šimičić) dodijelio je HPB drugu nagradu 35. salona (10 tisuća kuna) Filipu Borelliju, a HPB treću nagradu (pet tisuća) Mateju Niševiću.

Filip Borelli nagrađen je za diplomski rad "Povratno prostorna glazba (Titraji prostora)", razvijan na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, site-specific kinetičku instalaciju kojom autor na intrigantan i inovativan način propituje odnose između prostora, zvuka i glazbe, u kontekstu frekvencije i titraja, koristeći zvučnike i konce kao prijenosnike energije između onog vidljivog i nevidljivog te čujnog i nečujnog u prirodi.

Matej Nišević nagrađen je za projekt "PROTOTIP: Cymbulia adriatica" koji predstavlja interdisciplinarni umjetnički rad - zamišljeni proces mutacije futurističkih planktonskih organizama, istražujući posljedice utjecaja čovjeka na žive organizme u moru i oceanima.

"Tema Niševićevog rada u prvi plan stavlja ozbiljna i vrlo aktualna pitanja zagađenja ekosustava plastikom čime se jasno potvrđuje stereotipna, ali pozitivna karakterizacija milenijalaca kao društveno angažirane i socijalno osjetljive generacije, a dodatno izlazi iz okvira standardiziranog umjetničkog stvaralaštva, povezujući se s prirodnim znanostima", napominje se u obrazloženju.

Pohvale su dobili Luana Lojić za "Alpha blending", u kojem umjetnica "na izuzetno kreativan način koristi tehnologije kako bi proizvela osjet onog što izmiče ljudskim osjetilima, onog nevidljivog i nečujnog", Petra Mrša za "Are you sure you want to leave the game? koji tematizira osjetljivo polje odrastanja u hibiridnom polju kiberkulture i Lav Paripović za rad "Totalka/Wreckage" koji na duhovit i ironičan način problematiziraju potencijalno nepovratnu štetu koju ljudska ruka čini okolišu i čovjeku.

Umjetnicima dodijeljene i strukovne nagrade
Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je Ivani Pipal MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u galeriji MSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Ivani Pipal.

Nagrađena je za rad "Eksperiment misli" kojim nastoji otkriti vizualnu formu koja bi mogla olakšati i pojednostaviti razumijevanje određenih emotivnih procesa koji se manifestiraju u zadanim situacijama.

"Kroz izrazito zanimljive crteže, nastale kao rezultat istraživanja i povezivanja s neuro-lingvističkom metodom psihoterapije, Ivana Pipal spojila je potrebu za stvaranjem umjetnosti koja potiče društvenu promjenu sa znatiželjom prema psihoterapijskim učincima."

Stručno vijeće Muzeja za modernu i suvremenu umjetnost Rijeka dodijelilo je Vanji Babiću MMSU nagradu koja uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih.

Njegova instalacija "The South Side of the View" ukazuje na umjetnikovo dosljedno istraživanje ekološke kao goruće globalne problematike, odbacujući iluzije o društvenom napretku koji počiva na neograničenom iskorištavanju prirodnih resursa, napominje se u obrazloženju.

Žiri Galerije Umjetnina Split, u sastavu Jasminka Babić, Ana Čukušić i Marija Stipišić Vuković, dodijelio je Denisu Butorcu za rad "Homesick" GALUM nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Umjetnina Split u 2022. za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih.

Kako je obrazložio, taj rad jasno pokazuje razrađenost koncepta, suverenost rada u fotografskom mediju te specifičan autorski pristup kojim umjetnik progovara o kompleksnosti suvremenog identiteta uvjetovanog geopolitičkim i kulturnim okruženjem.

Stručno vijeće Muzeja likovnih umjetnosti Osijek je za rad "Are You Sure You Want To Leave The Game" dodijelilo Petri Mrši MLU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona.

Petra Mrša u svom radu iskazuje visoki stupanj jasnoće i autorskog senzibiliteta, a prepoznatljiva joj procesualnost i dosljednost u propitivanju suodnosa i društvenih komunikacijskih alata, ocijenjeno je, i ovaj puta dovodi do zaokruženog rada stoga joj Muzej likovnih umjetnosti dodjeljuje ovu nagradu.

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar - Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lucić dodijelio je Nagradu Galerije Kranjčar, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar, Ani Sladetić, za seriju od tri rada pod nazivom "Hijerarhija društva", "Životinje u Hrvatskoj" i "Zaštićene biljne vrste".

Kako se ističe u obrazloženju, umjetnica u drevnu tehniku keramike na nadasve inventivan i duhovit način unosi ozračje suvremenosti, ukazujući – kako simbolički tako i neposredno - na aktualnu socio-političku te ekološku situaciju koja definira životni kontekst današnjih ljudi, a problematici koju obrađuje pristupa posredstvom metaforički iskazanog historijskog rakursa, iskazujući svijest o civilizacijskim odrednicama kao kontinuiranom historijskom procesu.

Donacija anonimnog filantropa izvan konkurencije
Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku dodjeljuje se izvan službene konkurencije, na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak i anonimni filantrop.

Dvije jednakovrijedne nagrade - 11 tisuća kuna i samostalna izložba u Galeriji Karas, dodijeljene su Josipu Rončeviću za "To nije zrak" te tandemu Sari Salamon i Hrvoju Spudiću za "Tihe objekte".

Po riječima Anonimnog Filantropa, u 2020. godini nije nimalo jednostavno imati 20 godina, a još je manje jednostavno imati mogućnost ostvariti umjetnost kao svoju najintimniju priču koja je istodobno taj najuniverzalniji trag o sebi, o nama, o svijetu u nama i oko nas...

"I ove godine, zahvaljujući laureatima Josipu Rončeviću, Sari Salamon i Hrvoju Spudiću, Nagrada Iva Vraneković, Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku ima barem malu mogućnost zaustaviti izoliranost darovitosti i ispravljati pogreške i nepravde koje umjetnik i te kako susreće", ustvrdio je.

U prvoj polovici iduće godine trebala bi se realizirati tematska izložba s djelima svih dosadašnjih laureata zajedno s djelima Ive Vraneković i Vladimira Dodika Trokuta pod nazivom "Ljubav na posljednji pogled".

Ona će, najavljeno je, kontekstualizirati i argumentirati praksu kulturnog prostora Europske Unije na temu distinkcije financijskih potpora u dva osnovna načela - s jedne strane korporativnog izvora, raznih ekonomskih sustava od poduzeća do banaka te, s druge, onih specifično singularnih oblika filantropije pojedinaca koji za to imaju intelektualni i financijski kapacitet.

"Bitno je uočavanje potrebe tih dviju vrsta financiranja za aktivaciju dinamike vektora u kulturi bez koje zaista nema budućnosti sustava kulture i umjetnika u sustavu kulture, te ispravljanja nepravdi i izoliranosti umjetničkih talenata", kaže Anonimni Filantrop.

Dvojezični tekst kataloga, hrvatski i francuski, bit će adresiran na istiniti i činjenični način kako ministrici kulture RH, tako i ministru financija RH, uz paralelni uvid u praksu njihovih kolega u Francuskoj.

Na ovogodišnjem, 35. Salonu mladih, koji se održava na temu milenijalaca, predstavlja se stotinjak mladih umjetnika koji stvaraju u medijima slikarstva, kiparstva, multimedije, performansa, fotografije, grafike, videa i filma, uz bogati popratni program.

Tagovi: Salon mladih, Ivana Tkalčić, Matej Nišević, Filip Borelli
PROČITAJ I OVO
New York Times: Mira Furlan je bila balkanska Meryl Streep
MEDIJI
New York Times: Mira Furlan je bila balkanska Meryl Streep
NEW YORK - Pred smrt, Mira Furlan radila je na svojoj autobiografiji. U odlomku koji je glumičin menadžer objavio na njenoj web stranici ona spominje svemir da bi opisala svoj osjećaj mira, dok se borila s oboljenjem.
Preminula hrvatska književnica i prevoditeljica Truda Stamać
IN MEMORIAM
Preminula hrvatska književnica i prevoditeljica Truda Stamać
ZAGREB - Književnica i prevoditeljica s njemačkoga Truda Stamać, koja je hrvatskoj čitateljskoj publici približila djela Rilkea, Brechta, Grassa, Hessea, Bernharda i Schillera, preminula je u petak u 79. godini.
Buljan: Kao ravnatelj Drame HNK sram me zbog događaja nakon kojih je Mira Furlan napustila kazalište i Zagreb
PRAVA PORUKA
Buljan: Kao ravnatelj Drame HNK sram me zbog događaja nakon kojih je Mira Furlan napustila kazalište i Zagreb
ZAGREB - "Miro, molim te da nam oprostiš. Oprosti i vranama koje su bile u prilici i na mjestu da to kažu, a nisu. A danas grakću i nas optužuju za svoju nečistu savjest."
Od danas u prodaji vinili Šarla akrobate, Električnog orgazma i Paket aranžmana
REIZDANJA
Od danas u prodaji vinili Šarla akrobate, Električnog orgazma i Paket aranžmana
ZAGREB - U godini 2021. kriju se brojevi 2 i 1, stoga je 22.1. najbolji datum za početak priče zvane proslava 40 godina novog vala.
Pismo Mire Furlan iz 1991. koje bi trebalo posramiti mnoge
DOKUMENTI
Pismo Mire Furlan iz 1991. koje bi trebalo posramiti mnoge
ZAGREB - "Strahovito je tužno biti prisiljen na opravdavanje, a nedjelo ne postoji. Postoji samo očaj, muka i užas. Preda mnom više ne stoje nikakve odluke koje moram donijeti. Sve su odlučili drugi."
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE