Ivana Šojat na Festivalu EU-Kina o snazi literature u povezivanju kultura

"Svatko je proizvod kulturnog i geografskog prostora u kojemu je rođen: svi smo mi proizvodi toga prostora čak i onda kada to ne želimo, jer njegove su tekovine duboko ugrađene u nas našim odgojem. Mi taj prostor predstavljamo i od toga se ne možemo odmaknuti", rekla je Šojat.

Neka su putovanja, dodala je, doslovna – fizički posjet nekoj zemlji ili mjestu. Ali druge je zemlje i civilizacije moguće upoznati i na emocionalnoj, psihološkoj razini, a u tome važnu ulogu ima književnost, smatra.

"Književnost ima moć prenijeti nam kako neki narod razmišlja i kako vidi svijet. Njezina je glavna uloga neprestano kopati, sve dublje i dublje, ponirati sve do same suštine ljudskoga bića. U tom je smislu i naša uloga pisca izuzetno važna: predstaviti sve ono što mi jesmo, i to samo s naše dvije ruke", kazala je Šojat u online susretu u kojemu je sudjelovala i kineska književnica Zhu Wenying, a moderirao Dave Haysom, britanski književni prevodilac i urednik koji živi u Pekingu.

Jedan od ključnih alata u gradnji mostova među kulturama je prijevodna književnost. Šojat, koja je i cijenjena književna prevoditeljica, istaknula je kako je taj posao obogaćuje i kao osobu i kao autoricu.

"Sve što činimo u životu na ovaj ili onaj način ostavlja svoj trag na nama. Smatram da sve - svaka osoba, pa i ona koju susretnemo na cesti - predstavlja po jedan mali zlatni novčić u našem osobnom bogatstvu", rekla je Šojat, navodeći da su na nju, od knjiga koje je prevela, najviše utjecale knjige "Dušna gora" kineskog Nobelovca Gao Xingjiana i "Karike" somalijskoga romanopisca Nurrudina Faraha.

Ivana Šojat (1971.) uspješna je i nagrađivana autorica koja je obrazovanje iz francuskoga jezika i književnosti stekla na sveučilištu u Belgiji. Dobitnica je Nagrade Vladimir Nazor za 2009. godinu, za roman "Unterstadt". Njezin roman "Šamšiel" je 2002. nagrađen Poveljom za uspješnost na Kozarčevim danima u Vinkovcima; dobitnica je nagrade Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman 2010., Nagrade Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike, te Nagrade Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine, također 2010. Roman "Ničiji sinovi" izašao je 2012., "Jom Kipur" 2014., a "Ezan" 2018. Autorica je brojnih romana i zbirki priča te prevodi s francuskoga i engleskoga jezika.

Predstavljajući svoje književne preokupacije kineskoj i međunarodnoj publici te svojim kineskim i europskim kolegama koji sudjeluju u festivalu, Šojat je otkrila da su njezine najveće opsesije povijest i psihologija, "traume koje se transgeneracijski prenose unutar obitelji". Njene su priče, kako je pojasnila "uglavnom mračne priče o traumama, osobito onima koje se prenose po ženskoj liniji, po liniji majke - jer majka je jako moćna osoba koju ne treba podcjenjivati: majka može svoju djecu uništiti i dati im krila", kazala je hrvatska autorica.

Ona, dodala je, pokušava "živjeti" sve ono o čemu piše, a to znači da sebe ponekad mora "staviti u glave nekih jako loših osoba", što je strašno iscrpljujuće i ponekad frustrirajuće. "Ali ja vjerujem da svatko od nas ima neku ulogu, a ovo je moja. Zvuči patetično, ali moj je život i tako jako dramatičan!", zaključila je Šojat.

Peto izdanje međunarodnog književnog festivala EU-Kina održava se od 12. studenoga do 6. prosinca, a okuplja europske i kineske pisce koji u online susretima predstavljaju literarno bogatstvo i tradiciju svojih zemalja, razgovaraju o struci te razmjenjuju svoje ideje i iskustva. Središnja je tema ovogodišnjega festivala "Recovery/Reflection" u kontekstu globalnih pitanja današnjice.

Ivana Šojat treća je hrvatska autorica koja je dosad sudjelovala u književnom festivalu EU-Kina, nakon gostovanja u ranijim festivalskim izdanjima osječke književnice, umjetnice i sveučilišne profesorice Jasne Horvat, te slikara, kipara i ilustratora Svjetlana Junakovića, koji je u Kini objavio velik broj naslova za djecu i mlade.