U kustoskoj koncepciji Marka Goluba, izložba se oslanja na komunikacijsku snagu Ilićevih dizajna i ilustracija, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku složenih društvenih i političkih tema.
Predstavlja se njegov rad u rasponu od plakata, preko novinskih naslovnica i ilustracija do stripa, od sredine 1970-ih do danas, remiksiranih kao pripovijest o 20. i 21. stoljeću.
Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za Polet, Start, Danas, Panoramu, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.
Po riječima kustosa, takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja osnova su izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa nalaze se i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne za tadašnji trenutak, kao i za današnje vrijeme.
Osim novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija izložba donosi niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.
Izložba je osmišljena za mali izložbeni prostor, nije sveobuhvatna retrospektiva, već daje priliku za nov način sagledavanja ostvarenja iz jugoslavenske faze Ilićeve karijere do 1986. i onih nastalih u SAD-u do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno.
"Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi", ustvrdio je Golub.
Izložba "Mirko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti - dizajnerska povijest svijeta" je producirana i prvi put prikazana u HDD galeriji u Zagrebu, U AK galeriji u Koprivnici ostat će otvorena do 27. listopada. Dosad je bila u Puli, Sisku, Bihaću, Tuzli, Splitu, Osijeku, Ljubljani, Podgorici i Rijeci.