Tom će prigodom biti izloženi Krležini rukopisi i strojopisi te tiskana izdanja pojedinih autorovih djela iz Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a na tematskom susretu uz izložbu sudjelovat će Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Goran Matović, Irena Galić Bešker i dramski umjetnici Ana Kvrgić, Anica Kovačević i Nikola Baće.
Publika će tako moći pogledati kraći rukopis autobiografske proze "Djetinjstvo u Agramu", pisan 1942. godine, romane "Povratak Filipa Latinovicza" (1932.) i "Na rubu pameti" (1938.) te strojopis s rukopisnim bilješkama "Izlet u Rusiju" – Krležine putopisne impresije objavljivane tijekom 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru te objedinjeni u izdanju 1926. godine.
Kako se ističe u najavi, uz ostalo bit će izložena i jednočinka "Maskerata", prvi put objavljena 1913. godine u riječkim Književnim novostima, bezvremenske "Balade Petrice Kerempuha", zbirka kajkavskih pjesama prvi put objavljena u Ljubljani 1936. godine, skup rukopisa s bilješkama i razmišljanjima Bilješke Kraljevica-Duga Rijeka 1920-1921. te transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. s autorom vodio Predrag Matvejević.
Među izloženim djelima naći će se i prvo izdanje romana "Tri kavalira gospodjice Melanije" (1920. – 1922.), koji su o njegovoj 100. obljetnici, uz dopuštenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ponovno otisnuli Teatar poezije, Jesenski i Turk i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u biblioteci Festivalski Krleža. U njoj su do sada objavljeni pretisci djela "Pan" (2017.), "Pjesme I.", "Pjesme II." i "Hrvatska rapsodija" (2018.), "Pjesme III.", Lirika i prvi broj časopisa Plamen (2019.).
U fokusu ovogodišnjeg Festivala Miroslav Krleža bit će Krležin stvarni i imaginarni Zagreb.
"Izmjestiti Krležu iz Zagreba nemoguće je kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd. Ukusi se mijenjaju, idoli stare, mode su sve hirovitije, a ipak svi mi imamo svoju prijestolnicu bola. Naša je ranjeni Zagreb", stoji u uvodnom tekstu programske knjižice, koji potpisuje autor i ravnatelj Festivala Goran Matović.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić.
Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.
