Objavljena knjiga Igora Brešana Avangarda u sjeni Crvenog Peristila

Igor Brešan posegnuo je za svojim novinskim člancima, uvodnim tekstovima kataloga i drugih publikacija i sve to skupio pod zajednički nazivnik o splitskoj likovnoj avangardi sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Budući da je ta avangarda ostala, kako je svoj tekst i naslovio, "u sjeni Crvenog Peristila" – i samog nedovoljno valoriziranog i tematiziranog – ovim tekstom Brešan vraća dug četrdesetero što afirmiranih i poznatih, što manje poznatih slikara i slikarica, ističe se u predgovoru knjizi koji potpisuje Anton Šuljić.

Pišući o njima, njihovim djelima, nastupima i pikanterijama, Brešan čitateljevo zanimanje vraća važnim godinama splitske likovne scene. Budući da je i sam bio sudionik i svjedok vremena, štoviše bio je i promicatelj i popularizator te avangarde, ovi tekstovi pisani na način krokija, osobnih prisjećanja i pabirčenja po vlastitim uradcima, postaju vrijedno svjedočanstvo o hrvatskome slikarstvu sasvim specifičnoga splitskoga kruga.

Za razliku od etabliranih pa i afirmiranih sredina, poput one zagrebačke ili dubrovačke, splitska likovna scena ostala je nekako "u sjeni".

Igor Brešan (1951.) cijeli radni vijek proveo je u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji radeći kao novinar i urednik, prvenstveno kulture. Uža specijalnost bile su mu likovne i glazbene kritike. Jedan je od najproduktivnijih hrvatskih karikaturista, u tiskovinama je od 1967. do današnjih dana objavio 35 tisuća karikatura. Dobitnik je prestižnog priznanja plakete World press cartoon (2011.).

O Brešanovim likovnim pregnućima kritičar dr. Ive Šimat Banov napisao je monografiju (2016.). Godine 1990. osnovao je sa suprugom Žarkom Brešan, muzejskom djelatnicom, Galeriju Brešan u okviru koje je organizirao, predgovorom i prigodnim slovom popratio 650 izložbi.

Autor je desetak midi-monografija o splitskim slikarima, karikaturistima i likovnoj povijesti Dalmacije. Jedan od intrigantnijih naslova "Trinaest pegulanih" bio je posvećen prešućivanim i zaboravljenim umjetnicima u Splitu.

Brešanovo ime vezuje se i za brojne skladbe na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, na kojemu se već četrdesetak godina pojavljuje kao skladatelj, ali i pjevač u najtrofejnijoj klapi Trogir, te kao kantautor na zagrebačkom Chansonfestu, Splitskom festivalu, kastavskom ČAnsonfestu, Kajkavskim popevkama, Šibenskoj šansoni.

Objavio je 13 CD-a s vlastitim skladbama. Organizator je festivala Dani smiha i Šala, la chanson, priredbi koje njeguju humoristički otklon, neovisno o tome radi li se o crtežu, glazbi, tekstu, karikaturi, aforizmu ili stihovima.