Odumire li berlinska klupska scena?

Berlinski legendarni klupski život je u mukama. Iako su neki klubovi doživjeli procvat poslije dugih pandemijskih zatvaranja, visoka inflacija, rastuće stanarine i opadajući broj turista doveli su do smanjenja redova ispred klubova u njemačkoj prijestolnici. Čuveni plesni klubovi u gradu su 2018. godine ostvarili prihod od 1,5 milijardi eura, a Njemačka je ove godine berlinski tehno uvrstila u UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Ipak, „Clubsterben" ili „smrt klubova" postaje sve prisutniji fenomen, jer nekoliko kultnih klubova zatvara svoja vrata.

Watergate, pionirski elektronski plesni klub pored rijeke Spree koji je otvoren 2002., oprostit će se od Berlina tijekom novogodišnje noći. Ova vijest šokirala je scenu, nakon što je još jedan značajan klub, Wilde Renate (Divlja Renata), najavio da će se zatvoriti 2025. godine jer nisu uspjeli dogovoriti novi zakup. Wilde Renate je među nekoliko klubova koji su ugroženi zbog proširenja autoceste A100 kroz Berlin.

Watergate, koji je dugo bio centar okupljanja svjetskih DJ-eva, više si ne može priuštiti angažirati vrhunske talente. Također se bori i s tim da privuče „parti-manijake" koji su nekada dolazili na njegov plesni podij na vodi. „Dani kad je Berlin bio preplavljen posjetiteljima koji vole klubove su prošli, barem za sada, i scena se bori za opstanak", rekli su vlasnici tog kultnog kluba u objavi na Instagramu.

Za odluku da ne produže zakup djelomično su okrivili „financijski pritisak" izazvan „visokim stanarinama, ratom, inflacijom i rastućim troškovima". Međutim, osnivači Watergate-a, koji su klub popularizirali još u vrijeme samog buđenja najranijih klubova kao što je Tresor, ukazali su i na dublji problem. „Promjena u dinamici noćnog života nove generacije klubova i pomjeranje značaja klupske kulture uopće" također su bili razlog za odluku Watergate-a da se oprosti.

Jedan od razloga za ovu fundamentalnu promjenu je to što manji, neovisni berlinski klubovi više ne mogu konkurirati velikim festivalima koji privlače desetine tisuća mladih ljudi da gledaju DJ-mega-zvijezde.

Zbog općih gospodarskih uvjeta, klubovi bi mogli doživjeti sličan pad kao i tradicionalni njemački pubovi – Kneipen –, rekao je Ulrich Wombacher, suosnivač Watergate-a za Berliner Zeitung. Prema navodima Udruge hotela i restorana Berlina, ovih lokalnih birtija iliti krčmi nekada je bilo oko 20.000, ali sada ih je ostalo samo oko 500, a za to se okrivljuju iseljavanja i vrtoglavo rastuće stanarine.

Poput krčmi, labirintski klub Wilde Renate – smješten u bivšoj stambenoj zgradi s druge strane rijeke Spree – vjerojatno će se zbog visokih stanarina i neuspjeha da se obnovi zakup također zatvoriti krajem 2025. Vlasnici su za klupski portal Resident Advisor rekli da njihov „zloglasni" stanodavac, investitor Gijora Padovicz, koji je od 1990-ih kupovao mnoge stambene blokove u središnjem Berlinu, odbio surađivati unatoč „intenzivnim naporima da se pronađe rješenje za produženje ugovora".

Padovicz je također vlasnik zgrade Watergate-a u Kreuzbergu, distriktu u kojem se odvija ubrzani proces urbanizacije i modernizacije, poznat kao „brza gentrifikacija" (fast-gentrifying). Nakon što je vlasnik udvostručio stanarinu krajem 2010-ih, Wombacher je rekao da vlasnici Watergate-a nisu htjeli povećati cijene da bi pokrili to poskupljenje. Klub je od tada u financijskoj krizi.

Oko 43 posto vlasnika klubova u Berlinu pogođeno je rastućim komercijalnim stanarinama, što dodatno pogoršava napetu ekonomsku situaciju, rekao je Lutz Leichsenring, glasnogovornik Klupskog povjerenstva koje podržava klupsku kulturu u ovom njemačkoj metropoli.

U članku za novine Tagesspiegel, Leichsenring je naglasio potrebu da se reguliraju komercijalne stanarine za kulturno značajna mjesta kao što su klubovi i da se dugoročno zajamče pristupačne stanarine.

Ova garancija bi se doista i mogla realizirati ako berlinski klubovi budu priznati kao dio UNESCO-ove svjetske baštine, a ne samo kao objekti „nematerijalne kulturne baštine" unutar Njemačke. A proglašenje berlinske klupske scene svjetskom baštinom podržava i ministar kulture Berlina Joe Chialo.

Još jedan razlog za izazovna vremena u berlinskoj klupskoj sceni je to što mladi ljudi u najboljem klupskom dobu nisu mogli izgraditi vezu s klupskom kulturom tijekom pandemije. Ta mladež „nije mogla izgraditi odnos sa klupskom kulturom", primijetio je Marcel Weber, predsjednik Klupskog povjerenstva Berlina.

Odrastanje u eri gospodarske stagnacije dodatno je ograničilo sposobnost mladih da uživaju u kaleidoskopskom noćnom životu Berlina. Ipak, Weber vjeruje da berlinski klubovi i dalje igraju „vitalnu ulogu u ekonomiji i turizmu grada". Na primjer, Rave the Planet, najnovija inkarnacija slavnog tehno-uličnog festivala Love Parade, brzo se razvija u veliki globalni događaj. Prolazna klupska kultura, koja je nastala iz napuštenih prostora bivšeg Istočnog Berlina, uvijek se mijenjala, dodao je Weber.

„Berlin je oduvijek bio grad promjena, a klupska scena se prilagođava tim promjenama", rekao je. „Ono što promatramo više je transformacija nego pad."

Priče o „Clubsterbenu" u Berlinu nisu ništa novo. U 2022. godini svjetski poznati tehno klub Berghain je bio na ivici zatvaranja, ali on i dalje opstaje – za sada. Ostali klubovi, poput Griessmühle, postindustrijskog plesnog kompleksa na kanalu u unutarnjem dijelu četvrti Neukölln, iseljeni su 2019. godine, ali su kasnije ponovno otvoreni kao RSO u bivšoj fabrici u dalekom, ali brzo razvijajućem Schöneweideu.

Novi klubovi se također otvaraju na mjestima gdje su stari zatvoreni, primijetio je Weber, uključujući Maaya Berlin, nekada poznat kao Haubentaucher – centar afričke i afro-dijasporske glazbe, umjetnosti i kulture.

Pod motom: „Iza sutrašnjice: ostanimo puni nade u kaosu", Klupsko povjerenstvo Berlina organizira peto izdanje Dana klupske kulture od 3. do 10. listopada ove godine, što je uključivalo prijave 185 klubova i kulturnih kolektiva za do 10.000 eura financiranja.

Uz događaje diljem grada, festival ima za cilj „prikazati berlinski klub i kolektive kao mjesta snage, nade i preispitivanja u izazovnim vremenima".