Drvene ptice, dramski prvijenac autorice Lidije Deduš, nastao je kao autoričina reakcija na vlastito iskustvo života na selu i na, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas lako dostupnim informacijama o problemu femicida. Koja je razlika u tretmanu tog problema u vremenu prije četrdeset godina i danas?
Radnja drame smještena je u ruralnu sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sveprisutni alkoholizam, patrijarhat, sredina u kojoj se, nakon završene osnovne škole, ne nudi mnogo više od rada u tvornicama samo su neki od problema koji će pokrenuti niz događaja s tragičnim završetkom. U takvom, nimalo idiličnom selu, odrasta glavna protagonistica Nada. Maloljetna, bez pozitivnih pokazatelja u perspektivi, ona želi bolji život za sebe. Zaplet prati kroz pet dana događaje vezane uz Nadu i njoj bliske osobe, suseljane, život mjesnog doktora i njegove supruge, čime drama uključuje i elemente kriminalističkog prosedea. Međutim, početni zaplet izrasta u gusto strukturirane scene u kojima se, gotovo naturalistički, razotkrivaju međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama te se pred čitateljem i gledateljem otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti, uz tek poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.
Lidija Deduš rođena je 1977. u Banja Luci, a 1992. iz ratnog Sarajeva doselila je u zagorsko selo pored Varaždina. Do 36. godine života, Lidija Deduš radila je u kartonaži, tvornici sitne elektronike, konobarila. U radnoj joj knjižici kao poslodavca možete pronaći i pogrebno poduzeće, ali i vlasnika trgovine “Sve po pet kuna”. Studirala je. Pokušala je i prodavati životna osiguranja, okušala se i za šalterom u banci… Kako sama kaže, “Živjela sam i pokušala preživjeti. A to radim i danas”. Istovremeno njezin književni uspjeh sustavno raste. Prve zapise počela je iz zabave objavljivati na Facebooku, a na njih su mnogi pozitivno reagirali, među ostalima i pisci Kristian Novak i Miljenko Jergović te pjesnikinja Monika Herceg. Tako je počela i njezina književna karijera.
Lidija Deduš autorica je triju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti, Ništa od najavljivanog kraja svijeta i Razglednice iz prašnjave republike. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.) te nagrade za kratku priču časopisa Biber.
Radovi su joj prevedeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljeni u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaures Atenai te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena. Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski. Posljednje njezino djelo, ja se zovem lidija deduš, neobičan hibrid poezije i proze, regionalni je hit. Članica je Hrvatskog društva pisaca.
Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, za dramu Drvene ptice.
Lidija Deduš
DRVENE PTICE
Koprodukcija s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu u sklopu konzorcija K-HNK.
Redatelj: Ivan Plazibat
Scenografkinja: Zdravka Ivandija Kirigin
Kostimografkinja: Petra Pavičić
Skladatelj: Hrvoje Nikšić
Jezična savjetnica: Ines Carović
Oblikovanje svjetla: Vesna Kolarec
Oblikovanje videa: Vanda Petrović
Asistentica scenografkinje: Mateja Ozmec
Inspicijent: Vedran Dervenkar
Šaptačica: Natalija Gligora Gagić
ULOGE:
NADICA, Klara Fiolić
PIŠTA, Karlo Mrkša
ANKA, ili luda Anka, Nadičina majka, Barbara Rocco
MLADEN, Ankin muž, Ljubomir Kerekeš
ZDENKA ŠPILER, doktorova žena, Helena Minić Matanić
DOKTOR ŠPILER, Marinko Leš
VERA, poštarica Mirta Zečević
KATA, Sunčana Zelenika Konjević
PAVLE, Katin sin, Filip Vidović
BARBARA, Hana Hegedušić
MILICA, Elizabeta Brodić
CIGANKA, Beti Lucić
HARMONIKAŠ/ LICE S PATALOGIJE, Lovro Rimac
LICE U PLAVOJ UNIFORMI/SEOSKI MOMAK, Pavle Matuško
Praizvedba: 1. ožujka 2025., Velika scena
