Pavao Štalter rodio se 25. studenoga 1929. u Karancu kraj Osijeka.
Diplomirao je 1955. na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a s crtanim filmom prvi put se susreo kao scenograf, 1958. godine, kad je radio na filmu "Balada" Ive Vrbanića.
Kao režiser debitirao je 1964. godine u suradnji sa Zlatkom Grgićem, s kojim je realizirao svoj prvi autorski film "Peti", po vlastitom scenariju. Godine 1967. po vlastitu scenariju stvara film "Kutije", a 1970. završava, u suradnji s Brankom Ranitovićem, film po priči Edgara Allana Poea "Maska crvene smrti" u kojem je, prvi put na ovim prostorima, upotrebljena tehnika animacije slikanih površina, navodi HAVC.
Istraživanje primjene slikarskih tehnika u animiranom filmu obilježava sve njegove filmove: seriju jednominutnih filmova ("Duša", "Kubus" i "Konj"), "Sedam plamenčića" i film "Kuća br. 42", rađen po staroj zagrebačkoj fotografiji, u kojemu se koristi izravnim nanošenjem boje na cel, što stvara dojam prostornosti i tehnike kolaža. Taj film, ovjenčan brojnim priznanjima diljem svijeta, smatra se jednim od zadnjih klasičnih ostvarenja Zagrebačke škole crtanog filma, ističe HAVC.
Godine 1986. po vlastitom scenariju i crtežima slovenskog ilustratora Marijana Mančeka radi film "Ogledalce", a 1987. godine prikazuje svoj animirani film "Posljednja stanica", režiran prema scenariju Pere Kvesića.
Osim po vlastitom autorskom radu, Pavao Štalter poznat je i po suradnji s drugim istaknutim autorima Zagrebačke škole; kao scenograf sudjelovao je na pedesetak animiranih filmova. Posebno se izdvaja njegova višegodišnja suradnja sa Zlatkom Bourekom ("Mačka", "Love Story", "Wiener Blut"), te Zlatkom Grgićem, Zdenkom Gašparovićem i Milanom Blažekovićem (četvrta sezona serije "Profesor Baltazar" u kojoj je režirao pet epizoda). Upravo je Profesoru Baltazaru, naslovnom liku najslavnije crtane serije Zagreb filma, Štalter nadjenuo ime.
Dobitnik je niza značajnih domaćih i inozemnih nagrada, među kojima su Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1994. godine i nagrada za životno djelo Hrvatskog društva filmskih kritičara Zlatni Oktavijan 2017. godine. Bio je član upravnog vijeća zagrebačkog Animafesta, koji mu je prošle godine posvetio središnji retrospektivni program.
