Preminuo grafički dizajner Mihajlo Arsovski

Iako ga publika poznaje prvenstveno po plakatima za izložbe i kazalište, poglavito Teatar &TD te dizajnu knjiga (npr. biblioteka Razlog, Kolo, BiblioTeka, izdanja SN Liber i Cekadea), Arsovski je bio izuzetno produktivan autor koji se u svom bogatom opusu dotaknuo gotovo svakog područja grafičkog dizajna: od oblikovanja novina (SL, Polet, Pop express, Telegram) i časopisa (Razlog, Život umjetnosti, Prolog, Teka), kataloga, vizualnih identiteta, signalizacije preko ambalaže, scenografije, postava izložbi, filmskih špica, omotnica ploča, namještaja i unutarnjeg uređenja prostora, pa i oblikovanja pisma, piše dizajn.hr.

Destak godina, od sredine šezdesetih do 1975. oblikovao je vizualni identitet Komorne pozornice SC-a i Teatra &TD, što nije uključivalo samo oblikovanje prepoznatljivih tipografskih plakata, nego i čitav repertoar drugih grafičkih komunikacija, poput ulazanica, pozivnica, programskih knjižica, razglednica, kalendara, te oblikovanja interijera. Ti radovi još i danas predstavljanju glavni element prepoznavanja i pozicioniranja Teatra &TD, pa i SC-a u cjelini, u kulturnoj memoriji sredine.

Arsovski je rođen 9. srpnja 1937. u Skopju. Od rane mladosti živi u Zagrebu gdje se veoma brzo nakon završetka gimnazije počinje profesionalno baviti grafičkim dizajnom, da bi se već sredinom 60-ih profilirao kao jedna od ključnih autorskih figura grafičkog dizajna u Jugoslaviji. U svjetskim okvirima Arsovski pripada generaciji i skupini dizajnera, umjetnika i teoretičara koji polovicom 60ih, povezano uz pojave pop arta, rock kulture i psihodelije, počinju preispitivati dominantne postavke dizajna i umjetnosti visokog modernizma.

Karakterističan je njegov eklektičan izbor i radikalno nekonvencionalno korištenje tipografije, a njegovi su radovi prepoznatljivi prema nizu karakteristika i postupaka koje koristi na specifičan način— poput kolažiranja, montaže i citata, odnosno, suvremenim riječnikom rečeno, sempliranja motiva. U njegovim radovima često nailazimo na ispreplitanje elemenata visoke i popularne kulture, preuzimanje slika iz različitih izvora, povijesti likovne umjetnosti, komercijalne grafike, oglasa, reklama, fotografija, stripova i direktnih referenci na svijet medija i popularne kulture. Dekonstrukcijom ustaljenih formi, klišea i konvencija pisanja i čitanja naglašava otvorenost različitim čitanjima, pa njegovo dizajnersko djelovanje treba čitati kao “kontra-kulturni” postupak kako u odnosu prema idealu “totalne” prostorne sinteze plastičkih umjetnosti, tako i “socijalističkog estetizma”.

Uspješnost njegovog rada potvrđuje i podatak da je jedini dizajner s područja bivše Jugoslavije koji ima natuknicu u knjizi Alana & Isabelle Livingston The Thames & Hudson Encyclopaedia of Graphic Design & Designers (1992), a posvećene su mu i dvije stranice među 118 biografija najvažnijih svjetskih grafičkih dizajnera iz razdoblja od 1960-ih do danas (poput Otla Aichera, Miltona Glasera, Wima Crouwela, Massima Vignellija, Paule Scher, Nevillea Brodyja ili Stefana Sagmeistera) u jednom od najsveobuhvatnijih pregleda svjetskog grafičkog dizajna, knjizi Jensa Müllera & Juliusa Wiedemanna The History of Graphic Design: 1960–Today (Taschen, 2018.).

Poslovično samozatajan i nesklon pojavljivanju u medijima, imao je samo jednu autorsku izložbu plakata, u Galeriji SC 1972., a radovi su mu osim na brojnim tematskim i preglednim izložbama prikazani i na monografskim izložbama Nova slika hrvatskog turizma — Izložba plakata Hrvatske turističke zajednice “Zemlja i gradovi”, Galerija ULUPUH, Zagreb 1996.; Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog, HDD, Galerija SC, Zagreb 2008.; Mihajlo Arsovski — dizajner plakata, Muzej savremene umetnosti Skopje, 2017. i Opremio: Mihajlo Arsovski — Oblikovanje knjiga i periodike od 60-ih do danas, HDD Galerija, Zagreb 2019.

Uz brojna stručna priznanja na izložbama dizajna poput BIO, Zagrebačkog salona i Zgrafa, Arsovski je laureat nagrade za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva 2008. i državne nagrade životno djelo Vladimir Nazor u području likovnih i primijenjenih umjetnosti za 2019. godinu. Radovi mu se nalaze u brojnim privatnim i muzejskim zbirkama (Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Kabinet grafike HAZU, Grafička zbirka NSK, Muzej grada Zagreba itd.), između ostalog i u kolekciji njujorške MoMA-e.

U ime Hrvatskog dizajnerskog društva izražavamo tugu zbog nenadoknadivog gubitka ne samo važnog dizajnera nego i velikog čovjeka, i izražavamo iskrenu sućut obitelji. Zbog epidemiološke situacije ali i želje samog umjetnika, posljednji ispraćaj će biti u krugu obitelji.

Foto: CROPIX