Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Sjaj neotkopane krune najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.
Autor je izvrstan poznavatelj hrvatske povijesti na kojoj se temelji tekst, a ujedno riječ je i o sudbini glavnoga junaka priče fra Luje Maruna. Opširni i kronološki izložen raskošno opremljen tekst vodi nas od rođenja djeteta 1857. godine u Skradinu koje će postati budući fra Lujo Marun, te putem njegova rada kao franjevca, arheologa i domoljuba dovodi na koncu romana do smrti 1939. Punina teksta donosi točne i bogate podatke koje potvrđuje u poznatim dokumentima, ali ujedno prati i osobne ljudske sretne i nesretne trenutke fra Lujina života. Time se povijest kao široka baza pretače u naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik danas zanemarena i širokoj javnosti uglavnom nepoznata i hrabra, višekrat usamljena zanesenjaka za hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i povijest kao teorija. Auktor je u posjedu mnogih saznanja o ličnostima koje su odlučivale o hrvatskoj sudbini, zauzimajući stav prema njihovim djelima iz vizure fra Luje Maruna. Taj stožerni lik, prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan, žrtvuje sve svoje svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.
Roman je pun iznenađenja (pr. javnosti slabo poznata činjenica sukoba fra Luje Maruna i don Frane Bulića), ponešto misterija, kao što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata. Od povijesnih činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se upravo izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim (pr. susret fra Luje Maruna i Stjepana Radića, ukop fra Luje – sam načinio kovčeg i dao se pokopati u Vrpolju, bez kovčega u zemlji…)
Roman je svakako otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih i arheoloških činjenica te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva, koje je također donijelo i odluku o pohvali rukopisa Mila Gojsalić koji je na natječaj stigao pod zaporkom Blago.
Auktoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će objaviti NAKLADA BOŠKOVIĆ u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Sjaj neotkopane krune i autora istog bit će održano u prosincu u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
O Natječaju GKK Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir
Iz razloga što su dva prethodno raspisana Natječaja bila iznimno uspješna te zato što su isti izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti nepoznatih autora, Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2020. godine po treći put Natječaj za najbolji (izvorni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku.
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
Natječaj je bio otvoren od 6. ožujka do 20. srpnja 2020. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je istog raspisala iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje) iz 852. godine (najstarija hrvatska vladarska isprava i rodni list hrvatske državnosti), a ista je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Putalj iznad današnjeg Kaštel Sućurca splitskoj nadbiskupiji u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.
