Sarajevo Film Festival: Kontroverze oko filma koji promovira četništvo

Najbolji film Sarajevo film festivala (SFF) je gruzijski „Kos, kos, kupina" – priča o ženi koja se ne osvrće na predrasude okoline, a rediteljka Elena Naveriani nagradu „Srce Sarajeva" posvetila je „slobodnoj kinematografiji koja progovara o bitnim temama". Srce Sarajeva za najbolju režiju dodijeljeno je ukrajinskom reditelju Filipu Sotničenku za film „La Palisiada". Najboljim glumcima proglašeni su Ekatarina Čavlišvili iz Gruzije, za ulogu u filmu „Kos, kos, kupina" i Jovan Ginić iz Srbije za ulogu u filmu „Izgubljena zemlja".

Nagrada za najbolji dokumentarni film dodijeljena je srbijansko-slovenskoj koprodukciji, filmu „Flašaroši“ Nemanje Vojinovića, dok je u konkurenciji kratkometražnih filmova, pobijedio „27" rediteljice Flore Anne Bude. Specijalno priznanje za promoviranje rodne ravnopravnosti dodijeljeno je Selmi Doborac za „De Facto", dok je rediteljica Kumjana Novakova dobitnica nagrade za priču o ljudskim pravima za dokumentarac „Tišina Razuma“.

SFF je najveća regionalna smotra filma, a filmske projekcije i drugi sadržaji koji SFF čine posebnim u svijetu „sedme umjetnosti" ove godine zamalo je zasjenila debata u vezi sa najavnim trailerom „Heroji Halijarda". Trailer je, bez uvida organizatora u sadržaj, prikazan na zatvorenoj projekciji u okviru programa CineLink Drama Showcase Telekoma Srbija. Kako se radi o filmu koji, kako se moglo čuti, u pozitivnom svjetlu predstavlja četnički pokret iz 2. svjetskog rata, reakcije su bile očekivano – burne.

Gradonačelnica Benjamina Karić je to doživjela kao „pokušaj rehabilitacije Draže Mihailovića i četničkog pokreta“ – što je u Sarajevu „nedopustivo". U oštrom istupu na društvenoj mreži Twitter, ona je kazala da je revizionizam u „punom zamahu". „Očito da danas, dok je revizionizam u punom zamahu u i oko naše zemlje, pokleknu mu čak i mnogi među nama“, piše Karić i poziva na odgovornost. „Konkretna odgovornost podrazumijeva ostavku osobe zadužene za ovaj dio programa i selekciju filmova u ovom programu“, kaže gradonačelnica Sarajeva.

Ostavki do kraja festivala nije bilo, a direktor SFF-a Jovan Marjanović je pojasnio da sporni film „Heroji Halijarda" zapravo i nije bio prikazan na festivalu – kako se to prigovaralo SFF-u u brojnim komentarima na društvenim mrežama. „To je bila poslovna prezentacija Telekoma Srbije, jednog od sponzora SFF-a, koji predstavlja svoje buduće projekte“, rekao je Marjanović i najavio „strožiju kontrolu“ budućih sadržaja.

Podsjetio je da je SFF nastao kao „otpor na opsadu grada" i kao reakcija – da se kulturom može doći do istine.

„Imamo program koji je jedinstven po tome što je fokusiran upravo na suočavanje s prošlošću, a to revizionizam zaista nije“, dodao je Marjanović. On je demantirao navode autora filma Radoša Bajića i Telekoma Srbije da je SFF želio „Heroje Halijarda" uvrstiti u program. „To, naravno, nije istina", kazao je Marjanović.

Regirala je i bh rediteljica Jasmila Žbanić, kazavši da je „gnjev protiv SFF-a baziran na mnogo neprovjerenih informacija u svrhu senzacionalizma".

„Zatvorena prezentacija na SFF-u je predstavljena kao čin rehabilitacije četničkog pokreta kojem 'pokleknu čak i mnogi među nama'. Iako dobro zna da niko od ljudi iz SFF-a nije za rehabilitaciju četnika, gradonačelnica lijepi ovu sramnu etiketu koja degradira čitav festival“, rekla je Jasmila Žbanić.

U dijelu javnosti povela se rasprava i o događajima iz Drugog svjetskog rata opisanim u „Herojima Halijarda". Tema filma je, kako pojašnjava producentska kuća „Kontrast studio" koja stoji iza ovog projekta „spašavanje savezničkih pilota iza neprijateljskih linija“. Za ovu kuću je „halabuka oko filma manipulacija filmskog stvaralaštva i umjetnosti u svrhu dnevno-političkih odnosa“.

Osudama promocije „Heroja Halijarda" pridružio se i historičar Husnija Kamberović koji smatra da je 90 sekundi spornog trailera zapravo „promocija fašizma“. Govoreći o očito osjetljivom odnosu između umjetnosti i historijskih činjenica, Kamberović za DW kaže da umjetnici imaju više slobode od historičara, što ne umanjuje njihovu odgovornost prema činjenicama.

„Kada govorimo o traileru 'Heroji Halijarda' mi još ne znamo kako će taj film tačno izgledati, ali znamo izjave reditelja, znamo šta je ranije snimao i vidimo ključnu poruku koja se želi poslati ovim filmom“, kaže Kamberović. Kako nije riječ o dokumentarnom filmu, on ne mora „robovati" historijskim činjenicama. „Film zato može uzeti samo neke činjenice i potom izgraditi priču koju želi plasirati. Ali, i mi zato gradimo svoj odnos prema tom filmu i odlučujemo da li taj narativ iz filma želimo promovirati u našem društvu ili želimo narative bliže historijskoj istini“, kaže Kamberović.

Sarajevski profesor vjeruje da će „veliki dio Srbije" podržavati narativ ovog filma „kao što je podržavao narativ serije 'Ravna Gora'“.

„U Srbiji se rehabilituje Draža Mihailović i njegov četnički pokret i prihvataju narativi prema kojima su četnici bili 'dobri momci', ali to nema baš nikakve veze sa historijskom ulogom koji su četnici imali u BiH. Zato je prikazivanje trailera za taj film, po mom mišljenju, bilo posve pogrešno“, kaže sagovornik DW-a.

Kritičari, ipak, ocjenjuju da „incident" u vezi sa spornim trailerom nije zasjenio vrijednosti SFF-a koji je ove godine predstavio filmove autora iz BiH, Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Turske i Ukrajine. Više od 200 ostvarenje moglo se pratiti u Sarajevu, a dio projekcija održan je i u Tuzli i Mostaru. Festival je okupio više od 150 filmskih profesionalaca, autora i finansijera iz 40 zemalja. Projekcije je pratio veliki broj ljudi iz Sarajeva, BiH, regije, ali i svijeta jer Sarajevo ove godine obara sve rekorde posjećenosti, a vrhunac „tursitičkog buma“ u pravilu se poklapa sa terminom održavanja najveće filmske smotre u regiji.