Što donosi novi zakon o zaštiti kulturnih dobara?

Predloženim zakonom utvrđen je način podjele, odnosno razvrstavanja kulturnih dobara s obzirom na posebne vrste zaštite pojedinih kategorija kulturnih dobara te su propisani kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra.

Odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra novi je način utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH i zabilježbe nepokretnog kulturnog dobra u zemljišne knjige. Propisane su i situacije u kojima se može privremeno proglasiti status kulturnog dobra.

Zabilježba kulturnog dobra u zemljišne knjige omogućuje transparentnost prilikom obavljanja pravnih poslova na nepokretnim kulturnim dobrima, ističe predlagatelj - Ministarstvo kulture i medija.

U Prijedlogu zakona, kako stoji u obrazloženju, posebna je pozornost posvećena mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Precizno su razrađene te se, među inim, daje okvir za izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara.

Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio. Obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline - povijesnog urbanog krajolika ili drugih tipova kulturno-povijesnog krajolika na području obuhvata.

Predviđeno je da konzervatorska podloga, koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, bude dio prostornog plana. Ona se unosi u Informacijski sustav kulturne baštine i Geografski informacijski sustav te će biti javno dostupna.

Time će se građanima, projektantima i drugim javnopravnim tijelima uvelike olakšati administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva, kao što su izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja, potvrda i ostalih akata vezanih uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, povezanih s propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja.

Novi zakon donosi se nakon više od dva desetljeća, a aktualni zakon do sada je doživio već 17 izmjena.

"Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provedbi mjera zaštite kulturnih dobara u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se uvažavaju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke, smjernice i propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanju kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima", ističe Ministarstvo.

Prijedlogom zakona detaljno se uređuju zaštita arheološke baštine i financiranje arheoloških istraživanja sredstvima državnog proračuna u slučaju izgradnje obiteljskih kuća, što postojećim Zakonom nije predviđeno.

Precizno se uređuje zaštita kulturnih dobara u slučaju izvoza i iznošenja iz Hrvatske te uvoza, odnosno unošenja iz trećih zemalja.

Jasnije i jednostavnije propisuje se postupanje prilikom provedbe mjera zaštite kulturnih dobara za vlasnike, korisnike i ostale dionike koji sudjeluju u redovitom održavanju, obnovi i zaštiti kulturnih dobara.

Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturno-povijesnim cjelinama, propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.

Kazne od tri do 100.000 eura
Zakonom su regulirane i kazne za prekršitelje, pravne i fizičke osobe, a za pravne osobe kreću se od tri do 100.000 eura, ovisno o vrsti, odnosno težini prekršaja. Taj bi se novac uplaćivao u državni proračun i trošio isključivo namjenski, za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.