GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Umro akademik Dubravko Jelčić

Umro akademik Dubravko Jelčić
IN MEMORIAM
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.02.2020 / 16:52
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Istaknuti hrvatski književnik, književni povjesničar i nekadašnji saborski zastupnik akademik Dubravko Jelčić preminuo je u petak u Zagrebu u 90. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Akademik Jelčić rođen je 6. studenoga 1930. u Požegi. Zbog širenja antikomunističih letaka jugoslavenski ga je režim 1945. kao maloljetnika osudio na 18 mjeseci zatvora, a kaznu je izdržavao u Staroj Gradiški.

Diplomirao je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1974. doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj književnosti.

Od 1956. do 1960. bio je srednjoškolski profesor i zatim dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, potom srednjoškolski profesor u Travniku, a od 1960. do 1993. asistent, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu (kasnije Zavodu) za književnost HAZU.

Za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 1992., a od 1983. bio je član suradnik. Od 1998. do 2003. bio je tajnik Razreda za književnost, a od 2004. do 2010. član Predsjedništva HAZU. Jelčić je bio i urednik Akademijinog časopisa Forum. Od 2010. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi.

Akademik Dubravko Jelčić bio je zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora od 1995. do 1999. Od 1990. do 1992. bio je potpredsjednik Matice hrvatske.

Kao književnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, akademik Jelčić objavio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i literaranih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga.

Najvažnija djela su mu August Šenoa njim samim (1966.), Hrvatski narodni i književni preporod (1978.), monografije o hrvatskih književnicima objavljene 1984.: Šenoa, Kranjčević, Matoš, Preporod književnosti i književnost preporoda (1993.), Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne (1997. i 2004.), Hrvatski književni romantizam (2002.), 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami (2004.) te Hrvatska književnost i pravaštvo (2011).

Objavio je i nekoliko knjiga svojih uspomena, kao i zbirku poezije Poraz pobjednika (1962.) i roman Strah: igre jave i sna (1994.).

Bio je urednik biblioteke Izbor u Nakladnom zavodu Znanje gdje je između ostalog u doba Hrvatskog proljeća uredio ciklus knjiga Hrvatska politička misao XIX. i XX. stoljeća (1970. – 1971.).

Uređivao je i biblioteku Vijenac u Nakladnom zavodu Matice hrvatske u kojoj je izdano oko 40 djela hrvatskih i stranih klasika (1979. – 1989.). Uredio je nekoliko svezaka u kritičkim izdanjima sabranih djela Tina Ujevića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Nazora i Antuna Branka Šimića.

S Krstom Špoljarom uredio je izabrana djela Augusta Šenoe u 12 svezaka i uz njih sastavio dosad jedini zbornik kritičkih radova o Šenoi (August Šenoa u očima kritike, 1978.), kao i izabrana djela Tina Ujevića i uz njih enciklopedijsku panoramu Ujevićevih ideja (Opojnost uma, 1986.). Priredio je drugo i treće izdanje knjige Misli i pogledi A. G. Matoša (1988., 2004.), dopunivši prvo izdanje koje je 1955. priredio Mate Ujević.

Bio je izvršni, a zatim i glavni urednik edicije Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti u kojoj je priredio i uvodnim esejima popratio Književna djela Ante Starčevića (1995.), Pripovijetke/Ratno roblje, Ognjište I. i Ognjište II. Mile Budaka (1995.), Izabrana djela Vladimira Kovačića i Vinka Nikolića (1997.), Izabrane političke spise Eugena Kvaternika (1998.), Izabrane političke spise Milana Šufflaya (2000.), Izabrane političke eseje i Izabrane književne i političke eseje Vinka Kriškovića (2003.), Izabrana djela Antuna Nizetea (2004.) te Izabrane književne i političke spise Josipa Jurja Strossmayera (knjiga I., 2005., knjiga II. 2006.).

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegij Hrvatski nacionalni identitet.

Godine 2016. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Ispraćaj akademika Dubravka Jelčića bit će u srijedu 4. ožujka u 13,35 sati na Krematoriju u Zagrebu.

Tagovi: Dubravko Jelčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska
PROČITAJ I OVO
Frančišković: Izdavaštvo je na izdisaju, ali se ne predajemo
INTERVJU
Frančišković: Izdavaštvo je na izdisaju, ali se ne predajemo
INTERVJU - "Činjenica je da će u narednom periodu ljudi imati puno više slobodnog vremena kojeg mogu kvalitetno iskoristiti u čitanju knjige, a ako je nemaju mi smo tu da im je dostavimo."
Zona sumraka: Album koji je uvijek iznova aktualan
NOVI VAL
Zona sumraka: Album koji je uvijek iznova aktualan
ZAGREB - U “Zoni sumraka” Jura je 1982. godine pjevao kako je “samo jedan korak do svjetla/i samo jedan korak do sjenke”, no koji je korak pravi 2020. godine?
Nakon pregleda statičara zgrada Arheološkog muzeja dobila žutu oznaku
NEUPOTREBLJIVO
Nakon pregleda statičara zgrada Arheološkog muzeja dobila žutu oznaku
ZAGREB - Palača Vranyczany-Hafner iz 1879., u kojoj je proteklih 75 godina smješten Arheološki muzej u Zagrebu, dobila je nakon pregleda tima procjene statike zgrade žutu oznaku, što znači da je privremeno neuporabljiva i da treba detaljan pregled.
Kineski multipleksi privlače publiku sa 70% jeftinijim ulaznicama
INICIJATIVE
Kineski multipleksi privlače publiku sa 70% jeftinijim ulaznicama
PEKING – Deset velikih kineskih multipleksa su pokrenuli zajedničku online promotivnu kampanju kojom ponovno žele privući kinesko gledateljstvo u kina.
Nakon osam godina Dylan objavio prvu autorsku pjesmu o atentatu na JFK-a
KANTAUTOR
Nakon osam godina Dylan objavio prvu autorsku pjesmu o atentatu na JFK-a
NEW YORK - Bob Dylan je nakon osam godina pauze, bez prethodne najave objavio svoju prvu autorsku pjesmu koja govori o atentatu na Johna F. Kennedyja, piše BBC.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE