Umro slikar Đuro Seder |
Objavljeno: 02.05.2022 / 15:38 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Istaknuti hrvatski slikar, akademik Đuro Seder, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je u ponedjeljak u Zagrebu u 95. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. |
Đuro Seder rodio se u Zagrebu, 29. studenoga 1927. Pohađao je Prvu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturirao 1946. na Klasičnoj gimnaziji u Splitu. Studij slikarstva završio je 1951. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Antuna Mejzdića, dok je specijalizaciju za slikarstvo završio 1953., kod profesora Marina Tartaglie. Nakon studija radio je kao tehnički urednik i grafički dizajner u nekoliko časopisa i izdavačkih poduzeća (Jugoslavenski radio, Agencija za marketing – Vjesnik.). Bavio se grafikom (Crne slike, 1973.), te ilustracijom dječjih knjiga (izdavačke kuće Mladost i Školska knjiga). Bio je član umjetničke skupine Gorgona od 1959. do 1966. godine. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća objavljivao je poeziju (časopisi Razlog, Kolo, Forum, Republika), a 1978. tiskana mu je zbirka pjesama "Otac iz lonca" u nakladi BiblioTEKE iz Zagreba. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predavao je od 1981. do 1998., a od 1983. do 1987. bio je dekan. Od 2012. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 2011. bio je voditelj Gliptoteke HAZU. Samostalno je izlagao od 1958., a radovi mu se nalaze u mnogim nacionalnim i inozemnim galerijama i muzejima te privatnim zbirkama. Sederovi rani radovi pod utjecajem su Marina Tartaglie i postsezanizma (Mrtva priroda na crvenom fondu, 1957.). Razdoblje djelovanja u Gorgoni obilježeno je nefigurativnim slikama, u početku koloristički bogatijim, a kasnije monokromnim, gusta namaza, s rudimentarnim znakovima, na tragu enformela (Bez identiteta, 1959.; Kompozicija, 1961.; Anonimna forma, 1963.), ističu iz HAZU. Sedamdesetih se vraća boji i stvara radove oslobođene geste i naslućenog motiva (Bez identiteta, 1977.; Kupači, 1978.; Krošnje, 1979.). Jedan je od začetnika nove slike čija je izražajnost naglašena otvorenim koloritom, pastoznim namazom i ekspresivnim motivima (Susret, 1983.; Rajski cvijet, 1985.; Čovjek i njegova sjena, 1988.). Devedesetih uvodi biblijske teme (Nebesko rukovanje, 1991.; Krist, 1997.; Posljednja večera, 2004.). Autor je i crkvenih vitraja (Navještenje Gospodnje, Franjevački samostan Sv. Ilije, Zagreb, 2000.), te niza djela biblijske tematike u bosanskohercegovačkim crkvama i samostanima. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada od kojih se izdvajaju Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2001.), Odličje Danice s likom Marka Marulića (1996.) te Nagrada za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (2018.). |
|
Tagovi: Đuro Seder, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
PROČITAJ I OVO | ||
Predavanje i predstavljanje knjige Damira Demonje u četvrtak u Francuskom institutu |
ZAGREB - U četvrtak 23. ožujka u 17.30 u Francuskom institutu na rasporedu je predavanje i predstavljanje knjige Damira Demonje „La joie de Paris: Radost Pariza – Riznica umjetnosti“, autora dr. sc. Damira Demonje. |
Bruce Willis proslavio rođendan, supruga objavila dirljivu poruku |
LOS ANGELES - Kako je Bruce Willis u nedjelju napunio 68 godina, njegova supruga Emma Heming obilježila je taj dan iskrenom porukom o brizi za nekoga tko živi s frontotemporalnom demencijom. |
Djed |
Djed je već u ranoj mladosti imao svoj svijet. I nije taj svijet bio besprijekoran, ništa bolji od tvog ili mog, ali bio je njegov. Neću zaboraviti koliko je Djed strahovao od jedinica u školi. |
Preminula književnica Dubravka Ugrešić |
ZAGREB - Preminula je Dubravka Ugrešić, jedna od najistaknutijih europskih esejistica i spisateljica. |
Drago Diklić dobitnik je ovogodišnjeg priznanja za poseban doprinos Zagrebačkom festivalu |
ZAGREB - Drago Diklić dobitnik je ovogodišnjeg priznanja za poseban doprinos Zagrebačkom festivalu. Nagrada će mu biti uručena u danas, a u subotu, 18. ožujka održat će veliki koncert u Tvornici kulture pod nazivom "Moj prijatelj Ivo Robić". |