GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Večernjakova izložba o hrvatskim velikanima koji su promijenili svijet

Večernjakova izložba o hrvatskim velikanima koji su promijenili svijet
IZLOŽBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.02.2021 / 16:24
Autor: Dražen Klarić, Večernji list
ZAGREB - Sve je počelo 2014. kada je u izdanju Večernjeg lista izašla knjiga “Hrvatski velikani” (autor Božo Skoko, urednik Dražen Klarić).

Nakon desetljeća šutnje javnost su ponovno zapljusnuli medijski napisi, televizijske emisije, internetske rasprave u kojima smo učili o zaslužnim Hrvatima. I kao što to u Hrvatskoj bude, naglo je sve utihnulo. Sve do novog Večernjakova projekta “Hrvati koji su mijenjali svijet”, koji će svoj finale doživjeti na izložbi “Hrvatska svijetu” koja se otvara 12. veljače u Društvu likovnih umjetnika (popularnoj Džamiji).

Ovaj projekt i izložba svojevrsna su retrospektiva naroda koji je tek prije tridesetak godina u dramatičnim okolnostima dobio svoju državu. Izbjegavajući mitomaniju, kojoj su sklona ne samo društva bez bogate prošlosti već i ona najveća i najjača, i istovremeno razbijajući stereotipe, željeli smo ispričati priču o Hrvatima čiji je djelovanje promijenilo zajednicu kojoj su pripadali, ali i ostavilo dubok trag na cijelo čovječanstvo, piše Dražen Klarić u Večernjem listu.

Nastojeći činjenično detektirati globalni hrvatski doprinos, počeo nam se otkrivati jedan poprilično zaboravljeni ili barem nedovoljno vrednovani svijet. Snažne pojedince – jer u svakoj od tih veličanstvenih priča u prvom je planu osobnost izumitelja, znanstvenika, umjetnika čije je djelovanje donijelo obilje koristi društvu – krasili su slobodarski duh, hrabrost, izvrsnost, kreativnost...

Neke od njih ne samo da suvremenici nisu prepoznali nego su i odbacili.

Suvremena Hrvatska na svom današnjem teritoriju baštini tradiciju dugu tisuće godina, od pretpovijesti pa do industrijskog doba. U nacionalnom identitetu isprepletene su kulture svih epoha: ilirska, rimska, turska, austrougarska, jugoslavenska. Sve su one oblikovale moderni hrvatski identitet, identifikacijsku posebnost na globalnoj mapi nacionalne prepoznatljivosti. Kao mali kuriozitet napomenimo da neki od velikana hrvatskog narodnog preporoda, sinonima za hrvatsku nacionalnu osviještenost, uopće nisu bili hrvatskog podrijetla, a neki nisu ni rođeni u Hrvatskoj (Dimitrije Demeter grčkog podrijetla, Stanko Vraz Slovenac, Vatroslav Lisinski rođen je u Zagrebu u slovensko-njemačko-židovskoj obitelji kao Ignac Fuchs, ali je u zanosu nacionalnog preporoda promijenio svoje ime i prezime).

Hrvatska pripadnost različitim državnim tvorevinama i njihovim kulturnim obrascima, kako će pokazati nastavak našeg istraživanja, duboko je utjecala na hrvatsko društvo obogaćujući ga različitim tradicijama, običajima, idejama, iz kojih su pak proistekli izvanserijski pojedinci. Neki od Hrvata koji su mijenjali svijet, o kojima smo pisali tijekom 2020. godine na stranicama Večernjeg lista, kao i u specijalnom magazinu “Hrvati koji su mijenjali svijet”, nisu to bili rođenjem, etničkim podrijetlom, nego su to postali življenjem “hrvatstva” ili, jednostavno, ljubavlju prema ovoj zemlji. Neki su Hrvatsku izabrali kao prostor za život, okvir u kojem žele stvarati.

Propast ćete, ne može se ni do Umaga Oni su pandan kako ondašnjim tako i današnjim hrvatskim intelektualnim nomadima koji svoja najveća djela nisu ostvarili u Hrvatskoj, već u Rimu, Londonu ili Parizu. Bilo da je riječ o ekonomskim, političkim ili intelektualnim migracijama, Hrvati su oduvijek odlazili u svijet, a u Hrvatsku su dolazili neki od najnaprednijih umova tih epoha. Upravo je ta intelektualna razmjena (pokazat će to i nekoliko primjera u nastavku ovog teksta) bila važan “sastojak” hrvatske uspješnosti i prepoznatljivosti u svjetskim okvirima.
Obogaćivanje identiteta, kulture i znanja unošenjem vanjskih elemenata – bilo da smo do njih došli useljavanjem intelektualnih nomada u Hrvatsku ili svojim iskustvom koje smo donijeli povratkom u Hrvatsku – za posljedicu je imalo, i ima, uspješnije i inovativnije hrvatsko društvo. Stalan dotok različitosti nužan je kako jedna nacija ne bi zapala u kulturnu ili bilo koju drugu apatiju, a zatim i stagnaciju. Upravo je ta različitost oduvijek bila hrvatska prednost. Za primjer, vratimo se sto godina unatrag. Iako nismo imali vlastitu državu, Hrvati su bili prepoznati kao inovativan i kreativan narod.



Andrija Mohorovičić, znanstvenik koji je otkrio uzroke potresa i diskontinuitet Zemljine kore, te je godine, kao međunarodno afirmiran znanstvenik, završavao svoje poslove prije negoli će otići u zasluženu mirovinu. Budući nobelovac Lavoslav Ružička već je predavao na prestižnoj Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu. Otac mehaničke olovke Slavoljub Penkala, koji je hrvatski izumitelj postao vlastitim izborom nakon što se doselio u Zagreb iz rodne Slovačke nekoliko godina prije, te je 1920. već uživao status zagrebačke legende.

S druge strane, najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović uživao je sve blagodati svjetske zvijezde radeći i stvarajući izvan Hrvatske. Čovjek koji je izumio 20. stoljeće Nikola Tesla, čija izjava kako se “ponosi srpskim rodom i hrvatskom domovinom” baca još jedno svjetlo na slojevitost hrvatskog identiteta, te je 1920. već bio znanstvena ikona čiji su izumi zaživjeli u masovnoj primjeni. Iako više nije nastupala, jedna od najvećih svjetskih opernih diva Milka Trnina te je godine bila planetarno popularna kao primadona newyorškog Metropolitana i gošća najpoznatijih opernih kuća diljem svijeta. Tada je već živjela u Zagrebu, gdje je uskoro postala počasna profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Ivana Brlić-Mažuranić, jedna od najprevođenijih hrvatskih pisaca, te 1920. objavila je drugo izdanje svojih popularnih “Priča iz davnine” te je već bila prepoznata u europskom književnom svijetu. Zaustavimo se i vratimo u 2021. godinu. Sto godina poslije Hrvati imaju svoju državu, iza nas je rat za neovisnost i izgradnja demokratskih institucija nakon gotovo pet desetljeća komunizma.

Diljem svijeta rade neki od najbriljantnijih hrvatskih umova, izumitelja, umjetnika, svjetske arene slave velike hrvatske sportaše. Nenada Šestana časopis Nature svrstao je među deset najvažnijih ljudi u 2019. godini. Taj 50-godišnji Zadranin, koji živi u SAD-u, proteklih se godina nametnuo kao vodeći mlađi neuroznanstvenik u svijetu. Tridesetdvogodišnji Mate Rimac svjetski uspjeh pak gradi iz Hrvatske. U Samobor pokraj Zagreba privukao je i desetke vrhunskih inženjera iz Indije, Pakistana i ostalih zemalja koji žele biti dio toga velikog i uzbudljivog projekta. Ugledni američki dnevni list The Wall Street Journal naziva ga “sljedećim Elonom Muskom”.

Istovremeno svjetska znanstvena zajednica jednom Hrvatu tepa da je novi Tesla! Riječ je o 46-godišnjem Marinu Soljačiću. Pozornost globalne javnosti privukao je 2007. kad je predstavio WiTricity, koncept bežičnog prijenosa energije na sobnoj udaljenosti. Od tada do danas Soljačić i njegovi suradnici patentirali su više stotina izuma bežičnog prijenosa energije, od kojih se mnogi već koriste u električnim i hibridnim automobilima. Hrvatski pijanist Ivo Pogorelić desetljećima je širom svijeta poznat po svojim majstorskim interpretacijama skladbi najvećih svjetskih skladatelja, dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada i priznanja.

Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica koja već gotovo tri desetljeća živi izvan Hrvatske, međunarodna je književna zvijezda kojoj, kažu mnogi, Nobel za književnost neće umaknuti. Njezin globalni književni status potvrđen je 2016. nagradom Neustadt, najprestižnijom književnom nagradom koju nazivaju „američkim Nobelom za književnost“. Igora Rudana, jednog od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, možda je najbolje predstaviti kao Andriju Štampara 21. stoljeća. Njegov znanstveni opus do prošle godine uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i osam knjiga. Citiran je više od 100.000 puta, po čemu se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta.

Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstavaju ga u vodeće znanstvene umove svijeta. I sto godina poslije, kao što vidimo, neki od najvažnijih svjetskih znanstvenika, izumitelja, književnika dolaze iz Hrvatske čineći svijet boljim i ugodnijim mjestom za život. Ti jaki individualci nastavljaju dug popis zaslužnika hrvatskih korijena koji presudno utječu na svjetske tijekove. Izložba Hrvatska svijetu svojevrsna je identifikacijska karta Hrvatske, most između prošlosti i sadašnjosti; Hrvatske i svijeta. Zavirite u čudesan svijet izvanserijskih umova.

Fotografija: Matija Habljak, Pixsell

Tagovi: Večernji list, Andrija Mohorovičić, WiTricity, Mate Rimac, Hrvati koji su mijenjali svijet, Božo Skoko, Dražen Klarić, Marin Soljačić, Vatroslav Lisinski
PROČITAJ I OVO
Subversive Festival od 3. do 23. listopada uživo i online o post-covid demokraciji
FESTIVALI
Subversive Festival od 3. do 23. listopada uživo i online o post-covid demokraciji
ZAGREB - Uz festivalsku temu "Post-COVID demokracija: Etika borbe i poetika solidarnosti", Subversive Festival od 3. do 23. listopada na nekoliko zagrebačkih lokacija donosi bogati diskurzivni, natjecateljski i popratni filmski program, promocije knjige i izložbe.
Chris Rock pozitivan na koronu
LOŠE VIJESTI
Chris Rock pozitivan na koronu
LOS ANGELES - Američki komičar Chris Rock objavio je u nedjelju da je pozitivan na covid-19 te je iskoristio priliku da pozove sve na cijepljenje protiv koronavirusa, piše CNN.
Netflix trijumfirao na Emmyjima
TRIJUMF
Netflix trijumfirao na Emmyjima
LOS ANGELES - Netflix se konačno domogao najprestižnije nagrade na ovogodišnjim Emmyjima, kojima su potpuno dominirale streaming platforme.
Filmovi s Pulskog filmskog festivala u zagrebačkom MSU
FESTIVALI
Filmovi s Pulskog filmskog festivala u zagrebačkom MSU
ZAGREB - Filmski program "Pula u Zagrebu" predstavit će od utorka, 21. rujna do subote, 2. listopada, u Kinu Metropolis zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, odabrane filmove iz hrvatskog i međunarodnog programa Pulskog filmskog festivala.
Ted Lasso, The Crown i Damin gambit osvojili glavne nagrade Emmy
NAGRADE
Ted Lasso, The Crown i Damin gambit osvojili glavne nagrade Emmy
LOS ANGELES - Drama "The Crown" i komedija "Ted Lasso" osvojile su u nedjelju glavne televizijske nagrade Emmy, dok je "The Queens Gambit" proglašena najboljom ograničenom serijom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE