Bačić: Zakon o prostornom uređenju donosi ubrzanje procedure

Činjenicom da je SDP predložio dvjesto pedeset amandmana na Zakon o prostornom uređenju i da niti u jednom se amandmanu nisu potrudili obrazložiti u kojem članku bi se otimačina građanima njihovog vlasništva doista provodila, govori o razini površnosti i obmanjivanju javnosti, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Ističe kako se zakonom želi provesti bolja standardizacija i ubrzanje ishođenja građevinskih dozvola.

- Ovim zakonom željeli smo modificirati cijeli Zakon o prostornom uređenju, da su svi prostorni planovi u Hrvatskoj unificirani. Da se brže donosi, da se dinamizira, našim građanima ishođenje građevinskih dozvola, naveo je.

Novi zakon, napominje Bačić, prilagođen je izazovima digitalnog doba.

- Idemo za tim, da u 21. stoljeću, u 3. desetljeću, napravimo reformski iskorak. Da koristimo digitalne prostorne planove i ono što je građanima također važno, da zemljište bude bolje uređeno, ustvrdio je.

Urbanu komasaciju apostrofira kao bitan zakonodavni segment.

- U Hrvatskom zakonodavnom sustavu, već u zakonu do 2014. godine je bila predviđena kao važan instrument provedbe urbanističkih planova - urbana komasacija. To u naravi znači da će negrađevinske čestice našim sugrađanima u građevinskom zemljištu postati građevinske, jer vi možete imati česticu od 1000 kvadrata, a da je minimalna građevinska čestica 500 kvadrata ne možete graditi jer vam je uska, nepravilnog oblika, pojašnjava.

- Postojeće katastarske čestice, koje su nepravilnog oblika, oblikovat će se u pravilne građevinske čestice, ističe.

Naglašava, kako pisanje zakona traje već dvije godine i da je u njegovom sukreiranju bila involvirana struka.

- U 2023. godini, u studenom, počeli smo pisati zakon. Dvije godine pišemo zakon sa strukom. Nama je Hrvatska komora arhitekata dostavila deset načela budućeg kvalitetnog prostornog planiranja u Hrvatskoj. Mi smo od deset prihvatili devet, napominje.

- Desetu točku nismo prihvatili. I tu je spor između nas i Hrvatske komore arhitekata. Mi držimo da država svoje strateške projekte, poput željezničkih pruga, autoceste, zračnih luke, nacionalne bolnice - da izdavanje njihovih građevinskih dozvole ide direktno iz Nacionalnog državnog plana. Da ti objekti, ne čekaju građevinsku dozvolu dok se svi planovi nižeg reda; županijski, gradski ili općinski, ne poravnaju s našim državnim planom, objašnjava.

Novi zakon štiti prostor i ubrzava infrastrukturne projekte

Smatra da to ubrzava čitavu proceduru i zaobilazi potencijalne političke opstrukcije.

- Ako želimo graditi brzu prugu od Rijeke do granice s Mađarskom, ta pruga prolazi kroz Primorsko-goransku županiju, Karlovačku, Zagrebačku, grad Zagreb i Koprivničko-Križevačku županiju. Kroz 50-ak jedinica lokalne samouprave, gradova i općina koji su na tom putu, naveo je.

- Prema tomu prijedlogu, trebali bi čekati vertikalno usklađivanje svih prostornih planova na toj trasi, umjesto da država svojim prostornim planom, kojega će donijeti Hrvatski sabor, direktno iz Državnog plana prostornog razvoja izdaje građevinske dozvole i time ubrzava investicije u Hrvatskoj, kazao je.

Bačić očekuje da će parlamentarna većina usvojiti zakon.

- Očekujemo da će parlamentarna većina ove zakone usvojiti jer su na dobrobit hrvatskih građana. Brinu o našim interesima, no što je najvažnije, značajno se podiže zaštita prostora, koji je uz naše sugrađane najvredniji hrvatski resurs, zaključuje.