Cijene garaža u Zagrebu lete u nebo, ali...

Potraga za sigurnim parkirnim mjestom posljednjih je godina postala ozbiljan izazov za brojne Zagrepčane, no cijene koje se danas po oglasnicima traže za pojedine zatvorene garaže mnogima se čine teško objašnjivima.

Primjerice, na Trešnjevci, u Trakošćanskoj ulici, za zatvorenu garažu od 30 četvornih metara traži se 95.000 eura, dok se u Španskom garaža od 28 četvornih metara prodaje za 84.000 eura. U IV. Maksimirskom naselju oglašena je garaža od 32 četvorna metra za 80.000 eura. Smještena je na trećoj podzemnoj etaži, ima vrata na daljinsko upravljanje, rasvjetu, utičnice, protupožarne prskalice te lift u neposrednoj blizini.

Nadalje, u Dubravi se, u Dankovečkoj ulici, prodaje prostrana garaža od 49 četvornih metara za 98.000 eura, uz napomenu da može primiti tri automobila te dodatno poslužiti za spremanje motocikla, bicikala ili drugih stvari. 

Nerealna očekivanja

No, možda i najveći "biser" garaža je u Sigetu površine 43,75 četvornih metara. U oglasu se navodi da je prostor visok 3,4 metra te postoji mogućnost priključka na struju, vodu, kanalizaciju, internet i telefon. Vlasnik ističe da bi se prostor mogao koristiti i kao skladište, radionica ili glazbeni studio, a za nju traži čak 115.000 eura!

- Bez ikakve zadrške mogu reći da cijene apsolutno nisu normalne. Oglasnici trpe svašta, pa i takve apsurdno visoke tražene cijene - ističe za Jutarnji list Diana Perger iz agencije Euro-interijeri te upozorava kako je važno razlikovati tražene i realizirane cijene.

- Realizirane transakcije pokazuju nam neku drugu sliku, a vlasnici koji zaista žele prodati svoju garažu trebali bi se konzultirati sa strukom i formirati svoju cijenu u usporedbi s realiziranim cijenama, a ne oglašenima - dodaje.

Uvidom u sustav eNekretnine, koji sadrži podatke o stvarno realiziranim kupoprodajama nekretnina u Hrvatskoj te služi za praćenje i analizu kretanja na tržištu nekretnina, posve je jasno, kako kaže naša sugovornica, da oglašene cijene nisu realne.

Naime, dok u IV. Maksimirskom naselju tražene cijene garaže idu od 80.000 eura za 32 kvadrata, prema transakcijama ostvarenim na tom gradskom području krajem 2025. i 2026. godine te zabilježenima u sustavu eNekretnine garaže do 20 kvadrata ne prelaze iznos od 1800 eura po kvadratu, dok je najveća garaža, od 32 kvadrata, prodana za 50.000 eura. Na području Španskog, u istom promatranom razdoblju, najskuplja je realizirana cijena za garažu iznosila 33.000 eura za 20 kvadrata.

- Ni broj ukupnih transakcija ne podržava takve visoke cijene. Jedan od zanimljivijih podataka jest da na potezu od Kvatrića do Svetica bilježimo samo 13 kupoprodaja u razdoblju otkad su nam dostupni podaci, dakle od 2016. godine - ističe Diana Perger.

Iako traženi oglasi ostavljaju dojam da su garaže postale gotovo jednako vrijedne kao stanovi, ona napominje da pojedine garaže doista dosežu razine usporedive s cijenom kvadrata stanova, ali to ne znači da su tržišno opravdane niti da se po tim cijenama i prodaju.

Potražnja ogromna

No, činjenica je da garaže nikad nisu bile traženije. Razlog nije samo rast broja automobila, nego i urbanistička stvarnost Zagreba: brojna naselja nemaju dovoljno parkirališnih kapaciteta, a sve više ulica ulazi u sustav naplate. Zbog toga garaže danas traže i stanari starijih zgrada, građenih u vrijeme kada se nije predviđao današnji broj vozila, pa mnogi tek naknadno pokušavaju osigurati vlastito parkirno mjesto, najčešće u neposrednoj blizini svojeg doma. Istodobno za garažama tragaju i vlasnici stanova koji su nekretnine kupili bez pripadajućeg garažnog ili parkirnog mjesta te građani koji su se godinama oslanjali na ulično parkiranje koje je u međuvremenu postalo naplatno ili jednostavno više ne može zadovoljiti potrebe stanovnika pojedinih kvartova.

- U mnogim kvartovima garaža ili parkirno mjesto više nisu luksuz, nego nužnost - kaže Diana Perger i dodaje da na cijene utječu lokacija, nedostatak parkirnih mjesta i zona naplate parkinga, ali i starost zgrade, sam pristup, veličina garaže te mogućnost dodatne namjene.

Najtraženije su lokacije, napominje, u centru grada, zatim na Trešnjevci, u Maksimiru i Trnju, pa nadalje u svim kvartovima s uvedenom naplatom parkiranja te kvartovima s velikom gustoćom stanovanja i nedostatkom parkirališta.

- Kupci su najčešće stanari iz iste zgrade ili eventualno kvarta. Manji dio kupaca koristi garaže kao skladišta ili za neki hobi, ali primarna namjena i dalje je parkiranje vozila. Zanimljiva je činjenica da se nakon svake jače oluje, kojih u Zagrebu u posljednje vrijeme ima, povećava potražnja za garažama - primjećuje.

Iako ponude ima, Diana Perger naglašava da dio oglasa mjesecima stoji upravo zbog previsoko formiranih cijena.