Cijene nekretnina eksplodirale u jednoj hrvatskoj regiji

Cijene su pak eksplodirale u Gorskom kotaru, a najbolja za investiciju je - Lika.

Turistička sezona se zahuktava, no kad je riječ o tržištu nekretnina na obali, ono se hladi već neko vrijeme. Trend pada prodaje koji je počeo prošle godine nastavlja se i ove, a za to je najveći razlog ekonomska kriza.

- Glavni razlog za usporavanje prodaje nekretnina na obali je recesija na njemačkom tržištu koja se prelijeva i kod nas. Na nekim lokacijama čak do 90 posto kupaca su stranci, a uvijek su na prva tri mjesta Nijemci, Austrijanci i Slovenci tako da naše tržište nekretnina ovisi o ekonomskoj situaciji u tim zemljama', pojašnjava za Dnevnik.hr Lana Mihaljinac Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.

Gledajući po županijama, u 2023. je u odnosu na godinu ranije zabilježen značajno manji broj transakcija u svim priobalnim županijama osim u jednoj. U Istarskoj županiji prodaja je pala za 16,4 posto, u Primorsko-goranskoj za 9,4 posto, a u Zadarskoj za 11,5 posto. Pad prodaje zabilježen je i južnije: u Splitsko-dalmatinskoj za 14,7 posto, a 10,9 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedina županija koja ima rast prodaje nekretnina i to od čak 25 posto je Šibensko-kninska, međutim, radi se o malim apsolutnim brojkama, kaže Mihaljinac Knežević.

Prosječna realizirana cijena kvadrata na obali lani je iznosila nešto manje od 2600 eura što je daleko od cijena o kojima često slušamo, a koje su dva do tri puta veće.

- Istina, u Dubrovniku ili Rovinju proda se neka nekretnina po 10 tisuća eura za kvadrat, ali to su statističke pogreške u smislu brojki. No, one su javnosti najzanimljivije pa se često ističu i stvara se kriva slika o tržištu nekretnina”, ističe Mihaljinac Knežević.

Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina iz Rijeke, potvrđuje kako je došlo do značajnijeg usporavanja tržišta na obali i to, procjenjuje, za 20-ak posto.

Najviše se, kaže, traže se kuće za odmor s bazenima od 500 do 700 tisuće eura i u tom dijelu tržišta dogodila se eksplozija i potražnje i cijena. Najčešće su kupci strani državljani ili povratnici u Hrvatsku.

- Unazad dvije godine 36 posto realiziranih kupovna su bili strani državljani, no u 50 posto slučajeva je to ex YU dijaspora s naglaskom na hrvatsku dijasporu. Postoji bitna razlika u radu sa strancima i našim ljudima. Kad stranac dođe kod kupovati nekretninu to je kao da mi idemo u Albaniju ili Maroko.

Nemaju povjerenja, ne pričaju naš jezik, ne razumiju naš zakonodavni sustav, nisu emotivno vezani za Hrvatsku. I brzina odluke o kupnji koju donosi naš čovjek i stranac je neusporediva“, ističe Papeš pa plastično opisuje:

- Kad nam dođe Jozo iz Frankfurta, pogleda tri nekretnine, a jednu kupi. Kada dođe Sabastian Müller, stomatolog iz Münchena, on pogleda pet, sedam ili 15 nekretnina, traži sve podatke, kreće cjenkanje, i onda dolazi njegov odvjetnik nakon pet mjeseci. I onda se često kupnja niti ne realizira.

Strancima je Hrvatska i dalje iznimno atraktivna za kupnju nekretnina, a najvažnija im je sigurnost.

- Vole naravno i prirodne ljepote, kažu mi: nebo je kod vas drugačije boje. Hrvatsku odabiru i zbog kvalitete života te blizine Hrvatska kao auto-destinacije. Zadnje, no ne i manje važno, i dalje smo povoljnija kupovina od Španjolske ili Italije“, tumači Papeš.

Ipak, kupci iz inozemstva dobro znaju da niti u Hrvatskoj više ne mogu kupiti kućicu kraj mora za 40-ak tisuća eura.

Od lokacija po potražnji i dalje prednjači Istra koja je lako dostupna automobilom, pogotovo za Austrijance i Nijemce, dok primjerice Česi najviše traže Dalmaciju. Atraktivna je i okolica Zadra, Splita, a od otoka Krk, Brač…

Iako je malo udaljeniji od mora, Gorski kotar postao je iznimno tražena destinacija za kupnju nekretnina za odmor.

- Cijene su doslovce eksplodirale od korone naovamo. Prije se zemljište moglo kupiti za 7500 do 10.000 eura, a danas je cijena 40 do 50 tisuća eura. To se sad lagano prelijeva i na Liku. Tako da tko planira investiciju, to je sigurno lokacija gdje treba ulagati”, kaže Papeš.