Na godišnjoj razini prosječne cijene stambenih objekata bile su više za 10%. Cijene nekretnina u Hrvatskoj tako nastavljaju rasti iznad prosjeka EU i euro područja. Promatrajući zemlje unutar euro područja, Hrvatska u razdoblju travanj-lipanj bilježi najsnažniju godišnju stopu rasta dok je primjerice u Austriji i Njemačkoj zabilježen pad cijena za 0,7% odnosno 2,6% godišnje. Posljedica i dalje snažnog rasta cijena u Hrvatskoj je i dalje prisutna domaća potražnja koja je vjerojatno ohrabrena rastom raspoloživog dohotka, povećanog optimizma, pozitivnih očekivanja te nastavkom rasta stambenog kreditiranja unatoč porastu troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija te nešto umjerenija potražnja nerezidenata obuzdavaju snažniji rast.
Promatrano prema regijama koje pokriva indeks cijena stambenih objekata, na tromjesečnoj razini, najveći prosječan rast cijena zabilježen je u kategoriji Ostalo, 5,9% slijedi Jadran s prosječnim rastom od 4,1% dok su u gradu Zagrebu cijene u odnosu na prosjek prvog tromjesečja 2024. porasle 3,9%. Uz takve tromjesečne promjene ne iznenađuje razmjerno snažan rast cijena na godišnjoj razini u svim dijelovima Hrvatske.
Štoviše, rast cijena stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2023. u gradu Zagrebu ubrzao je na 9,4%. Ubrzanje godišnje stope rasta zabilježeno je i na Jadranu s 8,9% koliko je iznosio u prvom tromjesečju 2024. na 10,6%, dok je godišnji rast cijena u kategoriji Ostalo usporio na 9,2%.
Za razliku od prvog tromjesečja 2024. kada je cijena postojećih objekata zabilježila korekciju, u promatranom tromjesečju u prosjeku su cijene postojećih stambenih objekata porasle za 4,2% na tromjesečnoj te 10,6% na godišnjoj razini. Cijene novih objekata u prosjeku su više za 4,5% na tromjesečnoj te 5,4% na godišnjoj razini.
Posljednji podaci o cijenama stambenih objekata u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cijena. Štoviše, dinamika tromjesečne promjene i dalje je iznad dugoročnih prosjeka što zadržava dinamiku rasta cijena na povišenim razinama. Strukturno gledano, unatoč visokom udjelu vlasništva nad nekretninama (>90%) ostaje činjenica da prema podacima Hrvatska ima razmjerno visoki udio onih koji žive u prenapučenim kućanstvima. Uz to, sklonost ulaganja u nekretnine ostaje visoka što je dijelom motivirano mogućnošću iznajmljivanja u turističke svrhe čime se dodatno utječe na raspoloživi dohodak. Porezne izmjene od 1. siječnja 2025. upravo za jedan od ciljeva imaju povećanje ponude nekretnina za stanovanje na tržištu koja bi trebala utjecati na stabilizaciju ili eventualni pad cijena te na taj način povećati priuštivost nekretnina, posebice kod mladih dobnih skupina. Naime, iako je zaduženost kućanstava u odnosu na BDP u Hrvatskoj u odnosu na usporediva tržišta niža što bi moglo upućivati na potencijale rasta, rast cijena i rast kamatnih stopa koji se nastavio tijekom 2023. i na početku 2024. pogoršava priuštivost kupnje nekretnine putem kredita.
S druge strane, inozemna potražnja već prošle godine spustila se na razine iz 2019. i ostat će umjerena tijekom 2024. Dijelom je to posljedica činjenice da su cijene u Hrvatskoj konvergirale prema njihovim domicilnim tržištima, da povišene kamatne stope i drugi oblici investiranja nude atraktivne povrate, ali i same ekonomske situacije i izgleda tržišta iz kojih kupci dolaze (EU). Stoga, predviđamo da će dinamika rasta ostat i dalje zamjetno iznad prosjeka EU i euro područja, ali uz izgledno usporavanje rasta cijena, osobito tijekom 2025.
