Iako je, u trenutku izbijanja koronakrize, Hrvatska bila u najzdravijoj gospodarskoj i investicijskoj situaciji do sada. Colliers u najnovijoj analizi tržišta nekretnina u Hrvatskoj izražava očekivanje da će u ovoj godini potražnja investitora ostati snažna za core nekretninama: nekretnine s visokom popunjenošću, istaknutim zakupcima i dugoročnim zakupom.
Međutim, s nedostatkom dobrog proizvoda koji se nudi na tržištu, za očekivati je da će se investitori također okrenuti prema „value-add“ nekretninama. Dok će na potražnju na stambenom tržištu utjecati gospodarska situacija u zemlji, prije svega razina zaposlenosti i plaće.
Volumen investicijskih transakcija na tržištu komercijalnih nekretnina u 2020. godini iznosio je gotovo 550 milijuna eura, što je 83 posto vrijednosti u 2019. godini. U drugoj polovici godine investicijsko tržište počelo se oporavljati i većina sklopljenih poslova realizirana je u trećem kvartalu.
Sektor u kojem su se poslovne aktivnosti povećale je maloprodajni sektor povezan s prehrambenim lancima, logistikom te skladišnim prostorima. Ti su segmenti uslijed osnaživanja online trgovine postali najtraženiji tip proizvoda, kako za investitore, tako i za zakupce, a trend potražnje govori da neće tako skoro jenjavati. Ako uzmemo u obzir očekivani daljnji rast prehrambene, farmaceutske i povezanih industrija, te distribucije i logistike, ovaj segment komercijalnih nekretnina neupitno će ostati u fokusu čitavog tržišta.
Potražnja od lokalnih tvrtki za skladišnim i logističkim kvadratima je velika. Trenutno Pevex traži 200 000 m² prostora za izgradnju 70 000 m² LDC-a. Rimac Automobili traže skladište (15.000 - 30.000 m²) dok njihov kampus ne bude završen 2025. godine. Primarne mjesečne najamnine za logističke prostore u Zagrebu iznose oko 5,5 € / m². Prosječne najamnine za starije industrijske prostore kreću se od 2,0 € / m² do 4,0 € / m².
Hotelsko je tržište, dakako, ostalo u drugom planu zbog izbijanja pandemije i globalnog turističkog pada koji nije mimoišao ni Hrvatsku.
Hrvatska je u skupini zemalja koje će imati dugotrajni oporavak i značajan utjecaj na gospodarstvo i hotelijerstvo zbog velikog udjela stranih gostiju (preko 90% svih noćenja ostvaruju strani gosti). Odredišta koja su dostupnija automobiliskim gostima bit će otpornija na pad aktivnosti od onih koja su u velikoj mjeri ovisna o zračnom prometu poput Dubrovnika i Splita.
Oporavak se očekuje 2021. godine, a povratak u normalu i hotelske performanse prije COVID-a u Hrvatskoj se predviđa za 2023. Izvedba će varirati ovisno o objektu, a neki će se možda brže oporaviti. Dugoročno gledano, epidemija vjerojatno neće biti katalizator značajnih strukturnih promjena.
