U protekle tri godine subvencioniranjem stambenih kredita, prema podacima Ministarstva graditeljstva koje smo dobili, osiguran je dom za 9452 obitelji u kojima su rođena 1044 djeteta. No najviše subvencioniranih stambenih kredita od 3. rujna 2017. do 31. prosinca 2019. bilo je u Zagrebu, njih skoro trećina ili 2816. U metropoli se u obiteljima koje su koristile subvenciju u protekle tri godine rodilo 359 djece, dok se u svim ostalim županijama rodilo ukupno 685 djece, piše Večernji list.
Nakon što su vladajući shvatili da subvencije za stambene kredite najviše koriste mladi u najrazvijenijim gradovima i općinama, a najmanje oni u slabije razvijenim i najnerazvijenijim smanjili su subvencioniranje stanova i kuća u Zagrebu s 50% na 30% rate kredita prvih pet godina te još dvije godine za svako rođeno dijete. No unatoč tome i lani je opet najviše subvencioniranih stambenih kredita odobreno u Zagrebu, njih 1050, pa u Osijeku (236), Rijeci (150), Splitu (120), Velikoj Gorici (98), Varaždinu (98), Slavonskom Brodu (89), Karlovcu (79) i Vinkovcima (74).
Riječ je o velikim i gradovima koji se po indeksu razvijenosti svrstavaju u najrazvijenije kao što su Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, Split, Varaždin u kojima se zato mladima i subvencionira 30% rate kredita te Osijeku u kojem se sukladno indeksu razvijenosti mladima subvencionira 33% rate kredita te Vinkovcima i Slavonskom Brodu 36% rate kredita. Inače, cilj promjene uvjeta subvencioniranja stambenih kredita bio je da se subvencije više koriste u slabije i najnerazvijenijim gradovima i općinama kako bi se tamo zadržalo mlado stanovništvo pa je zato bilo i predviđeno da se u najnerazvijenijim općinama i gradovima subvencioniraju stambeni krediti do 51% rate kredita prvih pet godina i još dvije za svako rođeno dijete.
Kad se pak gledaju podaci po županijama, najviše subvencioniranih kredita za mlade bilo je u protekle tri godine u Gradu Zagrebu (2816), zatim triput manje u Osječko-baranjskoj županiji, njih 911 (9,64%), Zagrebačkoj njih 826 (8,74%), te Primorsko-goranskoj županiji njih 641 (6,78%). Nasuprot tome najmanje subvencioniranih stambenih kredita bilo je u Ličko-senjskoj županiji, njih 61 (0,65%) te Šibensko-kninskoj županiji 104 (1,10%), u Požeško-slavonskoj županiji bilo je tek 125 subvencioniranih kredita (1,32%). Zanimljivo je da je i Dubrovačko-neretvanska županija s ukupno 128 odobrenih subvencija (1,35) pri dnu ljestvice u kojima su mladi koristili tu mjeru.
Mladi su subvencije najviše koristili za kupnju stana pa je u tri godine kupljeno 6080 stanova i 2444 kuće, a za izgradnju kuće odlučilo se njih tek 928. Zanimljivo je da su se za kupnju kuće više nego stana najviše odlučivali mladi u Slavoniji, odnosno u Osječko-baranjskoj županiji, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, zatim u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, dok su u ostalim županijama bili skloniji kupnji stanova nego kuća.
Osim subvencioniranja stambenih kredita mladima, do 2021. planira se graditi još novih 1000 POS-ovih stanova, izvijestili su nedavno iz Ministarstva graditeljstva. No predviđene su lokacije za gradnju POS-ovih stanova u najrazvijenim gradovima i općinama kao što su Zagreb, Zadar, Split, Trogir, Solin, Biograd na Moru, Bol, Cres, Krk, Kraljevica, Lovran, Osijek, Poreč, Vis i Vrsar.
POS je prepoznat kao program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, no zašto nema zbrinjavanja mladih i po Slavoniji za manju cijenu kvadrata od tržišne? Demograf iz Vukovara Dražen Živić ističe da i da razvijeni gradovi i općine i demografski vitalni imaju potrebu za rješavanjem stambenih problema građana, ali i napominje da nije dobro što su izostavljeni manje razvijeni i nerazvijeni gradovi i općine iz sustava POS-a jer, kaže, kako ćete dovesti mlade ljude u te sredine ili ih zadržati ako oni uz posao nemaju i kvalitetu stanovanja. Ističe da su, primjerice, u Vukovaru velike liste za stambenim zbrinjavanjem te da mali gradovi od 10.000 do 30.000 stanovnika u cijeloj zemlji imaju potrebu za kvalitetnim stanovanjem.
