Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od srpnja do rujna zabilježio rast od 2,8% u odnosu na drugo tromjesečje 2022. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u drugom tromjesečju od 13,6%, u trećem tromjesečju 2022. godišnja stopa rasta ubrzala je na dvoznamenkastih 14,8%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima.
Na tromjesečnoj razini, cijene novih stambenih objekata u trećem tromjesečju bile su više za 2,6%, dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 2,9%. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 15,9% u razdoblju od tra.-lip. 2022., cijene novih stambenih objekata zabilježile su ubrzanje rasta na 17,4%. S druge strane, cijene postojećih stambenih objekta zabilježile su ubrzanje rasta na 14,5%, nastavivši time trend pozitivnih stopa koji traje od trećeg tromjesečja 2015.
Prosječna cijena stambenih nekretnina u prva tri tromjesečja 2022. godine bila je gotovo 14% viša u odnosu na isto razdoblje 2021.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je ubrzanje rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini, na 4,1% odnosno 17,9%. Na Jadranu je zabilježeno usporavanje rasta cijena na 2,8% tromjesečno, dok je godišnja stopa rasta ostala stabilna na 12,8%. Uz pad od 0,6% tromjesečnoj razini, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini na 13,9%.
Rast cijena stambenih nekretnina prisutan je od 2016. godine, a u prva tri tromjesečja 2022. zabilježene su snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Bitno je napomenuti kako se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Uz to, Vladine subvencije za stambene kredite također su pridonosile rastu potražnje i cijena.
U 2023. očekujemo nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, međutim, sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine. Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će cijene na obali određivati trendovi u turizmu. S druge strane, zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa Europske središnje banke moglo bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično umanjiti i utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.
