Evo kakvi stanovi nedostaju u najvećim hrvatskim gradovima

Samim time pokazalo se da zapravo nedostaje i zemljišta za gradnju novogradnje, naročito onog po relativno prihvatljivim cijenama da i stanovi kasnije ne bi bili vrlo skupi.

Na tržištu u tim gradovima nema dobre ponude ni prostora za neke specifične grane poslovanja kao ni zemljišta na atraktivnijim lokacijama za obiteljske kuće, luksuzne i za manje, prosječne kuće.

- U Zagrebu kao prvo kritično nedostaje stanova u novogradnji s cijenom kvadrata od 2000 eura. Ono što se nudi je uglavnom dostupno za kupce visoke platežne moći, a vrlo malo za kupce prosječne platežne moći, za koje je ponuda gotovo istisnuta s tržišta i oni teško mogu naći novi stan od oko 60 kvadrata u kvartovima u kojima ima nešto novogradnje, Maksimiru, Trešnjevci, na Trnju... - kaže za Jutarnji list Lana Mihaljinec Knežević, direktorica agencije Zagreb West.

Potom je posljednjih godina, doduše ove je nešto malo manja potražnja, izražen problem i s ponudom stanova po korektnim cijenama u starijim zgradama kojih također nedostaje. Razlog tome je, kako kaže L. Mihaljinec Knežević, među ostalim u tome što vlasnici takvih stanova kreiraju svoju cijenu bliskom stanovima u novogradnji u kvartu, ali i u nedostatku dostupnosti javnog izvora ostvarenih, a ne traženih cijena.

- Vrlo je bitno da dođe do razlike u vrednovanju starijih stanova u ponudi, jer ne mogu svi stajati isto, to ovisi o mnogim faktorima, kao što su pozicija u kvartu, stanje zgrade, stanje krova, ima li zgrada lift, katu na kojem je stan, stanju samog stana i drugom - rekla je Mihaljinec Knežević.

U Zagrebu nedostaje i dobro obnovljenih stanova u kvalitetno obnovljenim zgradama u centru grada, a do segregacije takve ponude i cijena stanova bi, predviđa ona, moglo doći iduće godine kada bude jasnije koji su objekti prošli obnovu, a koji ne i onih u dobrom stanju otprije i nakon potresa, u odnosu na one koje to nisu. U Zagrebu također nedostaje manjih stanova za najam studentima iz programa Erazmus, koji u grad dolaze na oko pola godine, što nekim stanodavcima ne odgovara.

- Zaključno u Zagrebu, pa tako i u Hrvatskoj u ponudi je malo zemljišta za gradnju novogradnje, ali i dobro opremljenih zemljišta za male kuće u širem središtu grada - kaže ona.

U Splitu je donekle slična situacija, ako ne i gora, vezano za ponudu novogradnje i cijena. Nedostaje zemljišta za gradnju stambenih zgrada kojih je vrlo malo na tržištu.

- Split se novogradnjom širi prema rubnim dijelovima grada Mejašima, Kamenu i prema Solinu, ali i tu je ponuda mala. Novogradnja je skupa, posebno na boljim lokacijama blizu mora, jer je i zemljište na tim lokacijama jako skupo i kad se nađe u ponudi brzo se proda jer ga ima malo. Mlade obitelji prosječnih mogućnosti eventualno mogu kupiti novi stan na rubnim dijelovima ili pak u gradu Solinu i Kaštelima po cijeni od oko 2000 - 2500 eura kvadrat, koji su vrlo traženi - kaže Jasminka Biliškov, direktorica Biliškov nekretnina.

Zbog nedostatka zemljišta za gradnju stambenih zgrada u Splitu ona su vrlo skupa. Također, nedostaje zemljišta za gradnju hotela blizu obale.

Općenito u Splitu i u starogradnji nedostaje stanova veličine 50, 60 kvadrata koje traže mlađi kupci. Jako je malo i zemljišta za gradnju kuća luksuznih i manjih, prosječnih. Nema na tržištu niti velikih izložbenih poslovnih prostora s parkiralištem. Ipak, kako kaže Jasminika Biliškov, najviše na tržištu i u samom gradu je prisutan kronični nedostatak garaža i parkirnih mjesta. Nedostaju podzemne i nadzemne garaže, privatne i javne.

U Rijeci najviše nedostaju manji stanovi, jednosobni plus dnevni boravak, veličine oko 40 kvadrata te dvosobni plus dnevni boravak, 55-60 kvadrata na gradskim linijama.

- Takvi stanovi su najtraženiji, a na tržištu su deficitarni. U pravilu, na tržištu se nude jednosobni plus dnevni, od 50-55 kvadrata te dvosobni plus dnevni od 70 m2. S obzirom na kvadraturu, oni su 10-15 tisuća eura iznad mogućnosti kupaca. Pametno organiziranih i promišljenih stanova nema dovoljno, a, kada se pojave, prodaja se realizira u kratkom periodu od pojavljivanja na tržištu, naravno pod uvjetom da im je tražena cijena realna - objašnjava Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina.