Grad Zagreb kupuje zapušteno zdanje u Dubravi

To bi se, izgleda, uskoro moglo promijeniti. Grad, naime, želi otkupiti derutnu zgradu i zemljište ispod nje, a na dnevni red jučerašnje sjednice Gradske skupštine po hitnom postupku uvršten je dokument kojim se pokreće taj postupak, piše Večernji list. Za kupoprodaju je, pak, spreman izdvojiti sedam milijuna eura, koliko su nekretnine vrijedne na tržištu.

Nova knjižnica i čitaonica

Time se završava imovinskopravna zavrzlama koja je trajala gotovo pola stoljeća, a na Radićevu trgu sad više nemaju prepreke da derutni prostor napokon revitaliziraju. A kako stoji u objašnjenju dokumenta koji se može pronaći na stranicama Skupštine, planovi su veliki. Zbog nedostatka prostora u matičnom objektu Kulturnog centra na Aveniji Dubrava, dio kazališnih programa izvodi se u Cerskoj 1, a nemaju se gdje odvijati ni koncerti i drugi veći događaji. Skučena je i knjižnica, koja opskrbljuje više desetaka tisuća čitatelja – Mala dvorana adekvatna je jedino za prezentacije i projekcije te ima samo 100 mjesta. Iz navedenih razloga gotovo svi programi održavaju se u predvorju centra u improviziranim, a ne profesionalnim uvjetima. Odaziv publike na sve programe Centra iznimno je velik, a zbog prostornih ograničenja Centar ne može korisnicima ponuditi dovoljno mjesta na predstavama, koncertima, radionicama i drugim programima – napominje se u dokumentu.

Proširenje je stoga nužno, a u novim kvadratima bilo bi mjesta za sav dodatan sadržaj koji stanovnicima Dubrave treba. Predlaže se tako ondje uređenje polivalentne i koncertne dvorene, izložbenih prostora, ali i konferencijskih prostorija kako bi se u Kulturnom centru mogli odvijati i stručni skupovi, predavanja i druga događanja za potrebe cijele četvrti.

– Predlažu se prostori različitih kapaciteta za istraživanja i probe izvedbenih umjetnika, osobito mladih, specijalizirani prostori za proširenje radioničkog rada, ali i manji polivalentni prostori poput društvenih "dnevnih boravaka", čitaonice, slušaonice, prostora za društvene igre. Ured za kulturu predlaže da se dio prostora namijeni i za dijeljeni radni prostor, odnosno "coworking" za kulturne i povezane djelatnosti lokalnih inicijativa. Prenamjena, uređenje i opremanje predmetnog prostora u ove svrhe predstavlja važan strateški i infrastrukturni zahvat ne samo zbog povećanja prostornih kapaciteta već i povećanja dosega u lokalnoj zajednici – ističe se u obrazloženju dokumenta. Riječ je, stoji ondje također, o prostoru od strateškog interesa Grada, a uvrštavanje na dnevni red Skupštine po hitnom postupku traži se kako bi se s postupkom kupoprodaje nekretnina krenulo što prije.

Komplicirana i duga priča

Zašto se s oživljavanjem ovog derutnog prostora krenulo tek sada? Priča iza nikada dovršenog objekta duga je i komplicirana. Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavila se ideja o gradnji velikog kulturno-poslovnog centra koji bi služio potrebama cijelog istočnog dijela metropole, a početkom osamdesetih na velikoj parceli omeđenoj Avenijom Dubrava i Grižanskom ulicom dovršen je kostur zgrade. Već nekoliko godina poslije počelo je "cjepkanje" vlasničkih dijelova objekta, što je zakompliciralo nastavak projekta. Tijekom devedesetih i 2000-ih godina dio nekretnine završio je u vlasništvu Grada Zagreba, a dio u vlasništvu tvrtke ALU-KON. Dodatnu komplikaciju izazvala je činjenica da zemljišnoknjižni i katastarski podaci nikad nisu do kraja usklađeni. Grad je u međuvremenu pokrenuo i postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Kupnjom preostalih dijelova Grad bi, stoji u objašnjenju dokumenta, postao isključivi vlasnik zgrade nesuđenoga Trgovačkog poslovnog centra Dubrava, pa može pokrenuti postupak uređenja objekta. Kupoprodaja uključuje i prostore koji su tijekom postupka legalizacije ušli u gabarite zgrade Kulturnog centra, no ostali su u vlasništvu ALU-KON-a. Dogovoreni iznos je 7,07 milijuna eura, no kako pojedine prostorije još uvijek nemaju dokazani slijed vlasništva, cijena se umanjuje za njihovu vrijednost, pa će Grad platiti 6,924 milijuna eura. Riječ je o skloništu, trafostanici i kotlovnici u podrumu istočne dilatacije zgrade te o poslovnom prostoru na prvom katu površine 128 četvornih metara koji je u cijelosti u vlasništvu tog društva. Ostatak će se uplatiti naknadno, nakon što ALU-KON podnese potrebnu dokumentaciju.

Plan je u novim kvadratima urediti polivalentnu i koncertnu dvoranu, izložbene prostore i urede za druženje stanovnika.