Nakon rasta u ožujku za 4,2% travanj je donio nešto sporiju dinamiku i godišnju stopu rasta od 3,5%. Prema izvornim indeksima, rast je iznosio 2,9% godišnje. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova veći je za 0,1%.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, ubrzanje rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod izgradnje zgrada (s 3,2% na 4,0%) dok se kod izgradnje na ostalim građevinama godišnja stopa rasta zadržala u travnju na 3,8%. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora. Prema posljednjim podacima, građevinskih dozvola u prva četiri mjeseca 2026. izdano je 17,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo 90 posto izdanih dozvola odnosilo se na gradnju zgrada.
U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na isto razdoblje 2025. obujam građevinskih radova porastao je za 2,9%, što sugerira na nastavak solidnog doprinosa ovog sektora bruto dodanoj vrijednosti.
Prema HNB-u, rezultati ankete o pouzdanju poduzeća upućuju na to da je u ranijem razdoblju bio zamjetan porast udjela ispitanika koji vremenske uvjete navode kao ograničavajući činitelj. Međutim, podaci anketa (HNB/Europska komisija) istodobno pokazuju da su među ključnim ograničenjima i nadalje prisutni strukturni čimbenici, poput nedostatka radne snage, ali i financijski uvjeti poslovanja, što u aktualnom okruženju viših kamatnih stopa dodatno dobiva na važnosti.
"Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka (posljednji podatak za travanj 2026.), što ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju. Smatramo da bi građevinarstvo i u ovoj godini trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima, uz umjerenije stope rasta, pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. U skladu s time, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u, odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti.", piše Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka Raiffeisenbank Austrije.
Istodobno, posljednja odluka Europske središnje banke o povećanju referentnih kamatnih stopa dodatno zaoštrava uvjete financiranja, što predstavlja sve izrazitiji negativan rizik za investicijsku aktivnost. Uz već prisutnu geopolitičku neizvjesnost i volatilnost na energetskim tržištima, više kamatne stope mogle bi, ovisno o njihovoj trajnosti i intenzitetu, dovesti do slabljenja poslovnog optimizma te usporavanja privatnih investicija i potražnje u gospodarstvu. Takvi bi se učinci potom mogli preliti i na dinamiku građevinskog sektora, osobito u segmentima ovisnima o tržišnom financiranju.
