Kalendarski prilagođen rast iznosio je 9,0% na godišnjoj razini (u odnosu na 5,2% u kolovozu), najviše od travnja ove godine. Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta iznosila je 12,5%. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je na kraju tromjesečja veći za 1,7%.
S podacima za rujan, zaokružena je statistika trećeg tromjesečja, u kojem je obujam građevinskih radova porastao za 2,0% u odnosu na prethodno tromjesečje i za 7,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Navedeno sugerira da je građevinarstvo nastavilo solidno doprinositi rastu bruto dodane vrijednosti u promatranom razdoblju.
Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, u razdoblju od siječnja do rujna, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći u prosjeku za 8,4%. Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila je 7,3%. Rast je zabilježen i kod izgradnje zgrada (+9,8%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (+2,0%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Prema podacima HNB-a, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka, a na početku posljednjeg tromjesečja pokazatelj je poskočio i na nešto više razine nego u rujnu. Štoviše, tijekom ove godine gotovo neprekidno nadmašuje pokazatelje pouzdanja u trgovini, uslugama i industriji. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju.
Građevinarstvo nastavlja sa solidnom dinamikom rasta premda su godišnje promjene nešto skromnije nego prošle godine. Na polagano usporavanje može upućivati, primjerice, skromniji rast vrijednosti novih narudžbi (+2,4% godišnje u prvoj polovini 2025., dok je na razini 2024. iznosio gotovo 12%). Dozvola za građenje u prvih devet mjeseci 2025. bilo je 0,7% više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, za pozitivnu stopu rasta u promatranom razdoblju zaslužan je rujan u kojem su građevinske dozvole porasle za snažnih 24,5% na godišnjoj razini.
Građevinarstvo bi trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima uz nešto umjerenije stope rasta i u 2026. pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. Osim sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, u idućoj godini stoje nam na raspolaganju barem još tri tranše iz Programa za oporavak i otpornost (3,7 mlrd. EUR). Dakle, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti.
