Promatrano prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, u odnosu na rujan zabilježen je rast od 1,3%, dok je prema kalendarski prilagođenim indeksima godišnja stopa rasta u listopadu ubrzala s rujanskih 5,0% na 5,6%.
Rastu na mjesečnoj razini pridonio je veći obujam građevinskih radova i na izgradnji zgrada i na izgradnji ostalih građevina (2,0% odnosno 3,4%). S druge strane, nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova također je pridonijela veća izgradnja zgrada (4,0%) uz još snažniji pozitivan doprinos obujma izgradnje na ostalim građevinama (7,8%). U prvih deset mjeseci, prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, 50,4% odrađeno je na zgradama dok je 49,6% odrađeno na ostalim građevinama.
Promatrano kumulativno, prema izvornim indeksima, u prvih deset mjeseci godine u odnosu na isto razdoblje lani obujam građevinskih radova viši je za 3,8%. Pri tome je obujam građevinskih radova na zgradama viši za 3,1%, dok je na ostalim građevinama za 4,9%.
Usporedno, Hrvatska i dalje bilježi snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi), u listopadu je u EU obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 1,2%. Uz Hrvatsku (5,7%), godišnji rast vidljiv je i kod Rumunjske (21,0%) dok je godišnji pad zabilježen kod Slovenije (-0,3%), Mađarske (-16,2%), Slovačke (-23,0%), Poljske (-3,8%), Češke (-10,5%) te Bugarske (-4,7%).
Prema našim očekivanjima, koja uključuju početak oporavka u godini pred nama, smatramo kako će upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, očekujemo kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru. Pri tome očekujemo kako će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem. Podsjetimo, Hrvatska u sklopu višegodišnjeg Europskog financijskog okvira 2021. – 2027. ima mogućnost povlačenja 12,7 mlrd. eura sredstava iz fondova EU dok je još dodatnih 9,4 mlrd. eura dostupno kroz instrument oporavka Next Generation EU fond.
S druge strane, očekujemo i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje. Visoka razina likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, a uzimajući u obzir izraženu rentijerski mentalitet, kupnju dodatne nekretnine kod određenog dijela stanovništva čini poželjnom investicijom (u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje).
Nadalje, ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini. Za očekivati je da će obnova Grada Zagreba osim izravnih učinaka na rast aktivnosti u građevinskom sektoru imati i neizravne učinke na rast cijelog niza aktivnosti u drugim sektorima.
Konačno, povećana potražnja za nekretninama, što podržava i kretanja u građevinarstvu, zasigurno će biti podržana nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresu ove godine.
