Promatrano prema kalendarski prilagođenim indeksima, godišnja stopa rasta u studenom usporila je s listopadskih 5,6% na 4,2%. Pri tome je nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova pridonio pozitivan doprinos i kod izgradnje zgrada (3,4%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (5,5%).
Promatrano kumulativno, prema izvornim indeksima, u prvih jedanaest mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. obujam građevinskih radova viši je za 3,9%. Pri tome je obujam građevinskih radova na zgradama viši za 3,1%, dok je na ostalim građevinama za 5,0%. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine, prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, 50,3% odrađeno je na zgradama dok je 49,7% odrađeno na ostalim građevinama.
Usporedno, Hrvatska je u studenom nastavila bilježiti snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi), u studenom je u državama članicama EU (EU27) obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 1,1%. Uz razmjerno snažan rast obujma građevinskih radova u Hrvatskoj (4,2%), najsnažniji godišnji rast u studenom bio je prisutan i kod Slovenije (18,4%), Rumunjske (9,3%) te Italije (7,2%) dok je najsnažniji godišnji pad zabilježen kod Španjolske (-13,3%), Belgije (-9,3%) te Slovačke (-8,8%).
Broj izdanih odobrenja za građenje u prosincu zabilježio je 884 dozvole što u odnosu na studeni predstavlja rast za 3,9% dok je u odnosu na isti mjesec 2019. ostvaren rast od 4,0%. Promatrano na razini 2020. godine, ukupan broj dozvola za građenje iznosio je 9.403, što u odnosu na 2019. predstavlja pad od 5,3%. Od toga, 7.800 dozvola odnosi se na gradnju zgrada (-4,8% u odnosu na 2019.), dok se 1.603 odnosi na ostale građevine (-7,9% u odnosu na 2019.).
Prema našim očekivanjima, koja uključuju početak oporavka ove godine, smatramo kako će upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, očekujemo kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru. Pri tome očekujemo kako će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem, a neophodna je i obnova potresom pogođenih područja.
S druge strane, očekujemo i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje, gdje je dio potražnje osim okruženjem niskih kamatnih stopa podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja.
Ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini.
Krajem tjedna na rasporedu su objave indeksa obujma građevinskih radova za prosinac, čime će biti zaokružena statistika za 2020. godinu. Pri tome očekujemo pozitivna kretanja u prosincu, čime bi podaci na razini 2020. u odnosu na 2019. godinu mogli zabilježiti rast od 4%.
