Kalendarski prilagođen rast iznosio je 5,3% na godišnjoj razini (usporavanje u odnosu na 7,6% u listopadu). Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta također je iznosila 5,3%. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je u listopadu manji za 1,8%.
Prema posljednjim podacima HNB-a za listopad, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka, a na početku posljednjeg tromjesečja pokazatelj je dodatno blago porastao. Štoviše, tijekom 2025. godine kontinuirano je nadilazio pokazatelje povjerenja u trgovini, uslužnom sektoru i industriji. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju.
Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, u razdoblju od siječnja do studenog, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći u prosjeku za 8,1%. Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila je 7,1%. Rast je zabilježen i kod izgradnje zgrada (+9,6%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (+2,0%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Građevinarstvo nastavlja sa solidnom dinamikom rasta iako su godišnje promjene nešto skromnije nego godinu ranije. Na polagano usporavanje može upućivati, primjerice, skromniji rast vrijednosti novih narudžbi premda ovdje vrijedi naglasiti da se radi o nominalnoj vrijednosti, neprilagođenoj za porast cijena. U prvih devet mjeseci 2025. ista je porasla u prosjeku za 8,4% godišnje, dok je u istom razdoblju 2024. godišnji rast iznosio više od 13%. Dozvola za građenje u prvih jedanaest mjeseci 2025. bilo je 1,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, za pozitivnu stopu rasta u promatranom razdoblju zaslužan je prvenstveno rujan, te listopad u kojima su građevinske dozvole porasle za snažnih 24,5% odnosno 12,1% na godišnjoj razini.
Očekujemo da će građevinarstvo i u ovoj godini zadržati pozitivne trendove, ali uz nešto umjereniji rast, pri čemu će sredstva iz europskih fondova i dalje predstavljati važan poticaj. Posljedično, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti.
