GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Građevinski sektor: Brine rast cijena materijala

Građevinski sektor: Brine rast cijena materijala
POSKUPLJENJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.04.2021 / 10:25
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Unatoč izazovima, u sektoru provedbe projekata vodno-komunalne infrastrukture gotovo da nije došlo do zastoja. U ovom trenutku provodi se 60 projekata iz vodno-komunalnog gospodarstva, a u ovaj se sektor u razdoblju od 2017. do 2020. godine 9,3 milijardi kuna.

Samo u 2021. godini planira se uložiti još 3,17 milijardi kuna. Korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurava nam za daljnje financiranje unaprjeđenja,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj HGK Tomislav Radoš u sklopu predstavljanja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost tvrtkama u segmentima vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.

Radoš je istaknuo da u sektoru gospodarenja otpadom na žalost nismo tako uspješni. Cjeloviti sustav još uvijek je u izgradnji. HGK će posebno usmjeriti aktivnosti na iniciranje izgradnje infrastrukture za one kategorije otpada u kojima je nedostaje, primjerice gospodarenje građevnim otpadom, što je posebno važno u kontekstu obnove od potresa.

Inače, u sektoru vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom u okviru ovog Plana predviđena su sredstva u iznosu nešto višem od 6,5 milijardi kuna, što je i najveći iznos u komponenti Gospodarstva. Planom je obuhvaćena provedba dviju reformi i pet investicijskih programa u oba područja, usmjerena na povećanje dostupnosti vode za piće i smanjivanje gubitaka u vodnom gospodarstvu na 25% te pročišćavanje otpadnih voda za oko 66% stanovništva do 2026. godine. Dodatno je cilj razviti infrastrukturu recikliranja komunalnog i ambalažnog otpada te do kraja provesti projekte sanacije za 26 odlagališta.

Državni tajnik za vodno gospodarstvo i prirodu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg rekao je da ovaj sektor može biti itekako zadovoljan budući da je namijenjeni financijski iznos poprilično izdašan i pomoći će u premošćivanju izazova. „Prva misao vodilja kod kreiranja je definitivno bilo ispunjavanje obveza koje je Hrvatska prihvatila pristupanjem EU. U prethodnoj financijskoj perspektivi bila nam je dostupna samo trećina sredstava potrebnih za postizanje ovih ciljeva,“ rekao je Šiljeg.

Korištenje vode iz javnih vodoopskrbnih sustava omogućeno je za 94 posto stanovništva, dok stvarna priključenost iznosi 86 posto. Na sustave javne odvodnje priključeno je svega 53 posto, dok priključenost na sustave pročišćavanja otpadnih voda iznosi 44 posto stanovništva. Efekti klimatskih promjena dovode u pitanje sigurnost i postignutu razinu zaštite na postojećim zaštitnim sustavima, tj. povećavaju rizik od poplava na već branjenim područjima.

„Stoga su ti faktori bili presudni u definiranju i planiranju sredstava u narednom razdoblju. Sredstva zahtijevaju reformu, što je puno šira priča od NPOO-a. Imamo izrazito fragmentiran sektor vodnih usluga, potrebno je smanjiti gubitke u sustavu javne vodoopskrbe i podići standard vodnih usluga,“ rekao je Šiljeg.

Za Program razvoja javne odvodnje otpadnih voda planirano je 4,2 milijarde kuna, od toga 3,02 milijarde kuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za Program razvoja javne vodoopskrbe planirano je 1,3 milijarde kuna, od toga 1,04 milijarde iz Fonda za oporavak i otpornost. Ukupno 1,2 milijarde u planu je za Program smanjenja rizika od katastrofa, 100 posto iz Fonda za oporavak i otpornost.

Šiljeg je rekao da je prvi uvjet za prijavu projekata prije svega spremnost projekata.

„Vodili smo računa i o manjim tvrtkama, tj. manjim projektima kako bismo im otvorili mogućnost da i oni nađu svoje mjestu u ovome,“ istaknuo je.

U pogledu gospodarenja otpadom, stopa recikliranja komunalnog otpada u Hrvatskoj je u 2019. iznosila 30 posto, što je i dalje značajno ispod prosjeka EU. Stopa odlaganja komunalnog otpada iznosila je 59 posto te predstavlja jednu od najviših u EU, što nas najviše treba brinuti. Zatvorena, ali nesanirana odlagališta i dalje predstavljaju opasnost za okoliš. Procesi koje se odvijaju u tijelu odlagališta i dalje su izvor štetnih emisija u zrak, tlo i vodu.

Nužna je dodatna izgradnja infrastrukture za odvojeno prikupljanje, sortiranje i oporabu reciklabilnog otpada. Dvije su temeljne skupine mjera, Program smanjenja odlaganja otpada (nominirano ukupno 1,1 milijardu kuna) i Program sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom (ukupno 150 milijuna kuna). U prvom su posebno istaknuta reciklažna dvorišta za građevinski otpad.
Tvrtke je zanimalo je li predviđeno uključivanje privatnog sektora u sufinanciranje izgradnje postrojenja za obradu otpada te su iz Ministarstva potvrdili da su prihvatljivi prijavitelji i JLS-ovi i tvrtke bez obzira na veličinu i vlasništvo.

Bilo je i pitanja oko procesa okrupnjavanja vodovoda budući da trenutno zakon kaže da će se provoditi po kapitalu i rezervama završetkom 2018. Tvrtke brine i porast cijene materijala potrebnih za projekte te ih je zanimalo i hoće li se sufinancirati ti udjeli budući da vodovodi i JLS-ovi to neće moći i da povećanje doseže i do 30 posto. Iz Ministarstva su potvrdili da su otvorili razgovore na tu temu s dionicima. Bilo je riječi i o uključivanju slatkovodnih ribnjaka u dijelu osiguravanja kvalitetne vode te je potvrđeno da je to uzeto u obzir u revitalizaciji vodotoka, starih rukavaca i plana poboljšanja upravljanja vodama.

Foto: Pexels

Tagovi: plan gospodarenja otpadom, gospodarenje otpada, recikliranje građevinskih materijala, Tomislav Radoš, Mario Šiljeg
PROČITAJ I OVO
U siječnju građevinskih radova 14,3 posto više nego lani
TRENDOVI
U siječnju građevinskih radova 14,3 posto više nego lani
ZAGREB - Obujam građevinskih radova u siječnju je prema kalendarski prilagođenim indeksima bio veći za 14,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine, te za 1,8 posto veći u odnosu na prosinac, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
HPK i HUP protiv novog zakona o poljoprivrednom zemljištu
PROTIVLJENJE
HPK i HUP protiv novog zakona o poljoprivrednom zemljištu
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska poljoprivredna komora traže da se hitno izvan snage stavi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a HPK je u međuvremenu pokrenuo i ocjenu ustavnosti zakona i zatražio sastanak s premijerom Plenkovićem.
Neočekivano pala prodaja novih stanova i kuća u SAD-u
PAD
Neočekivano pala prodaja novih stanova i kuća u SAD-u
WASHINGTON - Prodaja novih kuća i stanova u Sjedinjenim Državama pala je 0,3 posto na mjesečnoj razini na 662.000 jedinica na godišnjoj razini, objavilo je Ministarstvo trgovine.
U Zagrebu se cijena najma stana izjednačila s onom u Dubaiju
STANOVI
U Zagrebu se cijena najma stana izjednačila s onom u Dubaiju
ZAGREB - U Hrvatskoj je trenutačno u ponudi oko 8 tisuća stanova za najam, od toga ih je više od tri tisuće u Zagrebu. Potražnja je velika, ponuda sve lošija, a cijene najma, već smo spomenuli - neprekidno rastu.
Medi-lab kupio nekretnine Jadran tvornice čarapa
AKVIZICIJE
Medi-lab kupio nekretnine Jadran tvornice čarapa
ZAGREB - Tvrtka Medi-lab u vlasništvu Marka Džepine kupila je nekretninu Jadran tvornice čarapa u Resniku površine nešto manje od 1,5 hektara na javnoj dražbi održanoj 5. ožujka, a potom je Općinski građanski sud u Zagrebu zaključio da se ta nekretnina kupcu preda u posjed.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE