Građevinski sektor i dalje u pozitivnom ritmu

Kalendarski prilagođen rast iznosio je snažnih 16,0% godišnje (u odnosu na 14,6% u rujnu). Prema izvornim indeksima, rast na godišnjoj razini iznosio je 20,0% pri čemu se dvoznamenkaste godišnje stope rasta bilježe od prosinca 2023. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je za 2,7% u odnosu na rujan.

U listopadu je pozitivan doprinos generiran od izgradnje zgrada (+21,3% godišnje, trinaesta zaredom dvoznamenkasta godišnja stopa rasta), kao i od izgradnje na ostalim građevinama (+7,0%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

U skladu s navedenim, u prvih deset mjeseci 2024., prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je u prosjeku za 15,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Iako se radi o nominalnim iznosima, rast vrijednosti novih narudžbi sugerira da su knjige narudžbi dobro popunjene te da će se solidna aktivnost nastaviti i u narednim mjesecima premda bi zbog već visoke baze godišnje stope rasta mogle usporiti. U razdoblju od siječnja do rujna ove godine vrijednost novih narudžbi tako je veća u prosjeku za 13,2% na godišnjoj razini, dok je u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast iznosio 9,6%.

Na nastavak povoljnih kretanja u građevinarstvu sugeriraju i izdane dozvole za građenje. Njih je u razdoblju siječanj-listopad izdano 9.855, što u odnosu na isto razdoblje 2023. predstavlja rast za 4%. Od toga se 8.567 dozvola odnosilo na gradnju zgrada, dok se preostala odobrenja odnose na ostale građevine.

Navedeno se zrcali i na pokazateljima optimizma poduzeća u promatranom sektoru. Indeks ekonomskog sentimenta na znatno je višim razinama od onih na razini EU ili europodručja, što je i očekivano s obzirom na razliku u aktivnosti proteklih mjeseci koja se zrcali u obujmu građevinskih radova. Zadržavanje pokazatelja na visokim razinama vjerojatno je dobrim dijelom posljedica i priljeva sredstava iz EU fondova koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Osim toga, spomenuta kretanja vjerojatno su odraz i pozitivnih trendova u turizmu kroz gradnju novih komercijalnih smještaja i/ili obnovu postojećih te obnove potresom pogođenih područja.

Tako je posljednjih godina zabilježen rast novih poduzeća, dok je građevinarstvo kontinuirano među predvodnicima zapošljavanja u gospodarstvu (udio zaposlenih gotovo 9%). Uz planirane investicije u, primjerice, obnovu zgrada, ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju te željezničku infrastrukturu i vezano korištenje europskih sredstava, ostajemo optimistični glede poslovne aktivnosti građevinskog sektora. Također, prema podacima HNB-a, posljednjih mjeseci rastu kredita nefinancijskim poduzećima ponajviše doprinosi upravo sektor građevinarstva, što u trenutnim uvjetima također može zrcaliti očekivanja poduzeća o solidnoj budućoj aktivnosti.