Prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova također je zabilježio ubrzanje stope rasta u odnosu na godišnju promjenu u rujnu. Naime, u listopadu je ostvaren rast od 4,2% u odnosu na listopad prošle godine, dok je u rujnu godišnja promjena iznosila solidnih 3,8%.
Promatrano u razdoblju od siječnja do listopada ove godine, prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova viši je za 4,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na sij.-lis. 2020. zabilježena je dvoznamenkasta stopa rasta od 14,6%, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine obujam građevinskih radova viši za 18,9%. Prema izvornim indeksima, u spomenutom razdoblju obujam građevinskih radova viši je za 3,9% na godišnjoj razini. Pozitivan doprinos u odnosu na sij.-lis. 2021. generiran je i od izgradnje zgrada (+5,6%) i od izgradnje na ostalim građevinama (+1,2% godišnje).
Nadalje, u prvih deset mjeseci ove godine izdano je 9.089 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 4,2%. Od ukupno odobrenih građevinskih dozvola, 7.921 ili 87,1% dozvola odnosilo se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine. U listopadu je izdano 4,5% građevinskih dozvola manje na godišnjoj i 2,9% više na mjesečnoj razini.
Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu u listopadu iznad svog višegodišnjeg prosjeka. Promatrano na mjesečnoj razini, u listopadu je evidentirano skromno pogoršanje optimizma u građevinarstvu. U odnosu na listopad prošle godine ostvareno je blago poboljšanje, dok je i u prvih deset mjeseci poslovni optimizam u prosjeku snažniji u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Još uvijek prisutni poremećaji u opskrbnim lancima, odnosno dobava materijala otežava planiranje i izvođenje građevinske aktivnosti. Zaoštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci odvija na svjetskim financijskim tržištima također će negativno djelovati na trendove u građevinarstvu. Ograničavajući čimbenik ostaje i problem manjka radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada što se pokušava nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja. Negativni rizici naziru se kroz očekivanu recesiju u europskim gospodarstvima i prelijevanjem negativnih efekata na Hrvatsku, a intenzitet navedenog ovisi o vremenu zadržavanja visoke inflacije, geopolitičkoj i energetskoj situaciji itd.
Ipak, u duljem vremenskom razdoblju očekujemo pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom kontinuirano stabilne potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Uz naglasak na poboljšanje energetske učinkovitosti, očekujemo i nastavak sufinanciranih projekata poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih i poslovnih zgrada.
