Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od listopada do prosinca 2021. godine zabilježio rast od 2,5% u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje. U odnosu na isto razdoblje 2020. godine, nakon rasta u trećem tromjesečju od 9%, u četvrtom tromjesečju 2021. godišnja stopa rasta blago je ubrzala na 9,1%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu i na Jadranu.
Promatrano na razini 2021. godine, indeks cijena stambenih nekretnina u prosjeku je bio viši za 7,3% u odnosu na godinu ranije (7,7% u 2020. na godišnjoj razini).
U odnosu na tromjesečje ranije, cijene novih stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2021. bile su više za 3,9% dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 2,3%. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 8,5% u trećem tromjesečju, cijene novih stambenih objekata zabilježile su ubrzanje rasta na 15% dok su postojeći stambeni objekti usporili s 9,2% na 8,4%, nastavivši time trend pozitivnih stopa dvadeset i drugo tromjesečje zaredom. Navedeno ne iznenađuje obzirom na povećanu potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama nakon potresa koji su tijekom 2020. pogodili neke dijelove Hrvatske.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je usporavanje rasta na godišnjoj razini, s 9,6% na 8,8%, dok je na Jadranu zabilježeno ubrzavanje rasta cijena, s 8,9% na 11,7%. U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je usporavanje rasta s 8,2% na 4,1%.
Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, blago je usporio u odnosu na 2020. kada je po prvi puta premašio razinu iz 2008. Ovdje treba napomenuti da se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. Rast cijena i tijekom 2021. zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Uz to, nastavak Vladinih subvencija za stambene kredite pridonosi rastu potražnje i cijena.
Uzimajući u obzir trenutne globalne geopolitičke nemire i pojačane strahove i neizvjesnost uslijed snažnih inflatornih pritisaka, očekujemo kako će u srednje do dugoročnoj perspektivi kretanje cijena nekretnina biti određeno prvenstveno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i naravno, turističkom aktivnosti. Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će cijene na obali određivati trendovi u turizmu. S druge strane, najava stezanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke mogla bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.
