HPK: Komasacija bi potaknula ulaganja, a za nju premalo novca u NPOO-u |
Objavljeno: 21.04.2021 / 10:24 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra da su poljoprivreda i prerada proizvoda premalo zastupljeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), te da se to posebno odnosi na komasaciju koja po njihovoj ocjeni može biti snažan pokretač investicija. |
HPK u srijedu u priopćenju navodi kako je za ulaganja u poljoprivredu iz NPOO-a planirano 988 milijuna kuna, a za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju 288 milijuna kuna. HPK smatra kako treba izdvojiti znatno više novca za komasaciju, jer ona potiče promjenu agrarne strukture smanjenjem broja OPG-ova uz istovremeno povećanje prosječne površine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora. Iz Komore iznose podatke zagrebačkog Agronomskog fakulteta iz 2018. prema kojima je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 hektara površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Pritom su vidljive velike razlike po županijama - površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj (18,7 ha), Osječko-baranjskoj (17,9 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (13,2 ha). Najveće prosječne parcele također su najveće u tim županijama (Osječko-baranjska 2,5 ha, Vukovarsko-srijemska 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha). Ostale županije su s daleko nepovoljnijom strukturom te su najmanje prosječne veličine parcela u Dubrovačko-neretvanskoj (0,2 ha) te Krapinsko-zagorskoj (0,3 ha). Iz HPK napominju kako se zbog mnogih razloga, no prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta komasacija preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija. Podsjećaju da je zadnja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo, odnosno, je li se od nje odustalo. Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa, ističe predsjednik HPK-a Mladen Jakopović navodeći kako se hrvatska poljoprivreda tako već godinama vrti u krug. "Komasacija može biti posebno snažan multiplikator privatnih investicija zbog čega u HPK mislimo da je za tu agrarnu mjeru trebalo izdvojiti daleko više novca i potaknuti taj proces još snažnije kako bi se kroz njega privuklo privatne ulagače i potom potaknulo nova ulaganja", kaže Jakopović. Plan oporavka, kako je kazao, je odlična prilika da se komasacija nakon 30 godina pokrene, ali za taj proces sadašnja izdvojena sredstva su premala i trebali bi ih povećati. "Uvjereni smo da je to ključ koji bi poljoprivrednike potaknuo da snažnije investiraju i povećavaju proizvodnju, zapošljavanje i novi razvoj", kaže Jakopović. Iz HPK napominju kako poljoprivrednici snažno podržavaju unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju te usklađivanje zemljišnih knjiga i ARKOD-a. Sektor je pogođen rascjepkanošću zemljišta i proizvođači smatraju da hitno potrebno urediti sustav poljoprivrednog zemljišta. Smatraju i da treba voditi računa o politikama koje se kose s procesom okrupnjivanja, kao što je slučaj s nasljeđivanjem poljoprivrednog zemljišta kojom se poništavaju napori uloženi u okrupnjivanje zemljišta. |
|
Tagovi: Hrvatska poljoprivredna komora, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, komasacija |
PROČITAJ I OVO | ||
HPK i HUP protiv novog zakona o poljoprivrednom zemljištu |
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska poljoprivredna komora traže da se hitno izvan snage stavi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a HPK je u međuvremenu pokrenuo i ocjenu ustavnosti zakona i zatražio sastanak s premijerom Plenkovićem. |
Neočekivano pala prodaja novih stanova i kuća u SAD-u |
WASHINGTON - Prodaja novih kuća i stanova u Sjedinjenim Državama pala je 0,3 posto na mjesečnoj razini na 662.000 jedinica na godišnjoj razini, objavilo je Ministarstvo trgovine. |
U Zagrebu se cijena najma stana izjednačila s onom u Dubaiju |
ZAGREB - U Hrvatskoj je trenutačno u ponudi oko 8 tisuća stanova za najam, od toga ih je više od tri tisuće u Zagrebu. Potražnja je velika, ponuda sve lošija, a cijene najma, već smo spomenuli - neprekidno rastu. |
Medi-lab kupio nekretnine Jadran tvornice čarapa |
ZAGREB - Tvrtka Medi-lab u vlasništvu Marka Džepine kupila je nekretninu Jadran tvornice čarapa u Resniku površine nešto manje od 1,5 hektara na javnoj dražbi održanoj 5. ožujka, a potom je Općinski građanski sud u Zagrebu zaključio da se ta nekretnina kupcu preda u posjed. |
Hotel Jugoslavija prodan za 27 milijuna eura |
BEOGRAD - Hotel Jugoslavija prodan je u petak na dražbi po početnoj cijeni od 3.176.997.271 dinar, što je nešto više od 27 milijuna eura. Kupac je MV Investment u vlasništvu Millennium tima. |