Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u razdoblju srpanj-rujan 2024. porasle su za 2,4% u odnosu na tromjesečje ranije dok je na godišnjoj razini prosječni rast cijena stambenih objekata ubrzao na 12,3% (s 10% u drugom tromjesečju 2024.). Cijene su tako nastavile rasti iznad prosjeka EU i euro područja. Promatrajući zemlje unutar euro područja, Hrvatska je predvodnik rasta dok je, primjerice, u Njemačkoj, Finskoj i Francuskoj zabilježen pad cijena.
I dalje snažan rast cijena u Hrvatskoj posljedica je snažne domaće potražnje koja je ohrabrena rastom raspoloživog dohotka, povećanog optimizma, pozitivnih očekivanja te nastavkom rasta stambenog kreditiranja unatoč porastu troškova zaduživanja. S druge strane, manji broj transakcija te nešto umjerenija potražnja nerezidenata obuzdavaju snažniji rast.
Na godišnjoj razini, promatrano prema regijama koje pokriva indeks, cijene su na Jadranu bile više za 15,9% (+3,4% tromjesečno), u Gradu Zagrebu za 7,7% u prosjeku (+0,8% tromjesečno) dok je u kategoriji Ostalo godišnja stopa dosegnula 16,8%, a tromjesečna 5,0%.
Posljednji podaci o cijenama stambenih objekata u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cijena. Štoviše, dinamika tromjesečne promjene i dalje je iznad dugoročnog prosjeka što zadržava dinamiku rasta cijena na povišenim razinama. Strukturno gledano, unatoč visokom udjelu vlasništva nad nekretninama ostaje činjenica da prema podacima Hrvatska ima razmjerno visoki udio onih koji žive u prenapučenim kućanstvima. Uz to, sklonost ulaganja u nekretnine ostaje visoka što je dijelom motivirano mogućnošću iznajmljivanja u turističke svrhe čime se dodatno utječe na raspoloživi dohodak.
Porezne izmjene od 1. siječnja 2025. i nedavno najavljene nove pogodnosti mladima prilikom kupnje nekretnine u novogradnji upravo za jedan od ciljeva imaju povećanje ponude nekretnina za stanovanje na tržištu koja bi, uz druge čimbenike, mogla utjecati na stabilizaciju cijena te na taj način povećati priuštivost nekretnina, posebice kod mladih dobnih skupina. Naime, iako je zaduženost kućanstava u odnosu na BDP u Hrvatskoj u odnosu na usporediva tržišta niža što bi moglo upućivati na potencijale rasta, rast cijena i rast kamatnih stopa pogoršava priuštivost kupnje nekretnine putem kredita.
S druge strane, inozemna potražnja sve je umjerenija. Dijelom je to posljedica niza čimbenika poput činjenice da su cijene u Hrvatskoj konvergirale prema njihovim domicilnim tržištima, da povišene kamatne stope i drugi oblici investiranja nude atraktivne povrate, ali i same ekonomske situacije i izgleda tržišta iz kojih kupci dolaze (EU). Stoga predviđamo da će dinamika rasta ostat i dalje zamjetno iznad prosjeka EU i euro područja, ali uz izgledno usporavanje rasta cijena, osobito tijekom 2025. kada ne isključujemo mogućnost stagnacije cijena.
