U deset godina broj nenastanjenih stanova povećan je za 43 posto, na oko 600 tisuća, a Hrvatska ima i 231 tisuću vikendica, objavio je DZS pozivajući se na podatke iz Popisa stanovništva prije dvije godine. Istodobno, od 2011. do 2021. broj stanova u Hrvatskoj povećan je za 6,5 posto, na 2,4 milijuna, dok se broj nastanjenih stanova smanjio za 4,2 postom piše Jutarnji list.
"Nenastanjeni" su oni stanovi, objašnjava DZS, koji se u vrijeme izrade Popisa "nisu koristili za stalno stanovanje, a to mogu biti iz sljedećih razloga: neuseljen stan u novoj zgradi u koju je dopušteno useljavanje, stan se treba iznajmiti ili prodati, stan je prazan zbog preseljenja, izvođenja popravaka ili iz drugih razloga".
Jedan od razloga povećanja broja praznih stanova vjerojatno je i pojačano iseljavanje stanovnika, ali Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, smatra da se proteklih godina poklopilo mnogo toga što je išlo na ruku ovom trendu. "Imali smo rast ekonomije, niske kamatne stope, povišenu inflaciju i povećana ulaganja u nekretnine. S rastom kamatnih stopa taj se trend ipak mijenja, smanjuje se broj transakcija", objašnjava Ranilović. Među mnogobrojnim praznim stanovima smatra da veliki dio zauzimaju apartmani namijenjeni turističkom najmu, kao i nekretnine koje su proteklih godina u Hrvatskoj kupovali stranci. Sličnog mišljenja je i Lana Mihaljinac Knežević iz agencije za nekretnine Zagreb West. Po njoj akumuliran broj praznih stanova ima veze s nekoliko ključnih faktora. U prvom redu s činjenicom da hrvatski građani ušteđevinu najradije ulažu u nekretnine. Taj tradicionalni pristup ulaganju dodatno je bio potaknut godinama povijesno niskih kamatnih stopa, zbog čega se ušteđevinu nije isplatilo držati u banci. Zatim, visoki prihodi iz turizma, koji su nisko oporezovani, a veliki, i sve veći broj građana koji imaju vlastita sredstva za ulaganja koja su generirana iz turističke djelatnosti.
- Porezna politika koja ni na koji način ne stimulira ‘aktiviranje‘ nekretnina koje vlasnici ne koriste za život ili ih iznajmljuju, i na kraju, proteklih godinu dana puno se kupovalo radi uvođenja eura, a zadnje dvije radi porasta inflacije - pojašnjava ona.
Spriječite bacanje hrane i osigurajte svježinu i okuse na blagdanskom stolu
Problem praznih stanova prepoznat je već neko vrijeme, pa su se nedavno mogle čuti i procjene da je samo u Zagrebu prazno oko 54 tisuće stanova, a u Splitu 8,6 tisuća. Kako riješiti problem oprečnih trendova, praznih i nepriuštivih stanova? Brojni ekonomisti i stručnjaci smatraju da se trend pretjeranog ulaganja u nekretnine i pitanje pristupačnog stanovanja moraju riješiti kvalitetnom poreznom politikom. Iako ne zagovara opći porez na nekretnine, Ranilović smatra da bilo korisno oporezivanje praznih nekretnina.
"Postoji veliki nesrazmjer u oporezivanju turističkog i dugoročnog najma. Dok se dugoročni najam oporezuje po stopi od 12 posto, u turizmu je ta stopa jedva jedan posto", pojašnjava on. Nakon što je odustala od subvencioniranja kredita, Vlada je u travnju donijela odluku o izradi prvog strateškog dokumenta koji se bavi definiranjem politike stanovanja.
Nakon što je odustala od subvencioniranja kredita, Vlada je u travnju donijela odluku o izradi prvog strateškog dokumenta koji se bavi definiranjem politike stanovanja
