Izvještaj "Nepodnošljiva nesigurnost stanovanja: stanje na ljubljanskom tržištu najma" nastao je na temelju jednogodišnjeg neposrednog rada sa stanarima, a Institut za stanovanje i prostorne studije, Danas je nov dan - Institut za ostala pitanja i Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i okoliša sudjelovali su u njegovoj izradi. Kako je na predstavljanju dokumenta rekao Uroš Mikanovič iz Instituta za stanovanje i prostorne studije, sve je počelo pokretanjem web stranice Stanar SOS tijekom koje su čuli mnoge priče, savjetovali o kršenju prava, pregledavali ugovore o najmu i učili od iskustva stanara.
Kako je istaknuo, država je potpuno zapostavila kako tržište najma tako i cjelokupni stambeni sektor, pa na nereguliranom i neformalnom tržištu najmoprimci nemaju veliku pregovaračku moć, a istovremeno moraju tolerirati visoke cijene. za stanove lošeg standarda, narušavanje privatnosti i ograničenja korištenja stana.
“U takvim uvjetima prava iz Zakona o stambenom zbrinjavanju su nebitna, jer svaki stanar zna da ako od vlasnika traži poštivanje zakona riskira gubitak stana”, upozorio je, dodavši da je sve više kršenja zakona. vlasnici koji iskorištavaju stanarski odnos.svjesni su i oni.
“Budući da država ne regulira ovu neravnopravnu situaciju kontrolirajući rast najamnina i štiteći prava najmoprimaca, oni su prepušteni samovolji vlasnika i njihovim interesima”, naglasio je.
Kada iznajmljivači muku traže stan, nailaze na hrpu oglasa koji ne odgovaraju njihovim potrebama i mogućnostima. Prema Mikanovićevim riječima, iznajmljivači odbijaju iznajmljivati stanove strancima i obiteljima s djecom, a često su diskriminirane i samohrane majke jer je u njihovom slučaju moguće iseljenje navodno teže. Stanari se također bore s nevoljkošću vlasnika da potpišu ugovor o najmu, ili ako ga ima, često je napisan u korist vlasnika. Stanari pristaju na te uvjete jer često ne znaju svoja prava, dodao je.
Zbog nepostojanja državne regulacije problem je i dobivanje podataka o broju najmoprimaca i stanova za najam, a cijelu stvar komplicira i činjenica da znatan dio iznajmljivača izbjegava plaćanje poreza, zbog čega ne plaćaju poreze. prijaviti podstanarstvo, opisala je situaciju i prostor Dora Kavčič iz Instituta za stambena pitanja. Podaci Državnog zavoda za statistiku, koji se dobivaju na temelju registriranih ugovora o najmu, pokazuju da je u glavnom gradu u 2021. bilo oko 13.000 stanova za najam, uključujući i stanove za javni najam. Kako je naglasio predstavnik instituta, u Ljubljani je navodno prazno 20.000 stanova, a za pretpostaviti je da je značajan dio pun i aktivan na crnom tržištu iznajmljivanja, piše RTV Slovenije.
Dora Kavčič među razlozima trenutnog stanja na tržištu najma u Ljubljani navela je, među ostalim, zaostajanje izgradnje stanova za rastom stanovništva koji je u glavnom gradu brži od državnog prosjeka. Broj kućanstava se od 2011. do 2021. godine povećao za 11.300, a razlog tome je prvenstveno porast jednočlanih i dvočlanih kućanstava. U istom razdoblju s druge strane izgrađeno je samo 2800 stanova. Pritom je ustvrdila kako postojeće građevine, s druge strane, nisu u skladu sa stvarnim potrebama stanovništva. Uglavnom se sve više grade veći stanovi koji se karakteriziraju kao luksuzni i donose povrat privatnim investitorima, ali si ih većina građana ne može priuštiti.
Zbog spore gradnje, unatoč starosti i drugim nedostacima, cijene rabljenih stanova naglo su porasle, 2021. godine za kvadrat je trebalo platiti 3500 eura, što predstavlja rekordnu vrijednost za Ljubljanu. Očekuje se nastavak rasta najamnina u budućnosti, upozorila je. Također je istaknula nedostatak pristupačnih javnih stanova za iznajmljivanje kao važan čimbenik.
Autori izvješća uvjereni su da se trenutno stanje može riješiti samo sustavnim mjerama, a ujedno predlažu Gradskoj općini Ljubljana, među ostalim, aktivniji pristup rješavanju stambene politike, osnivanje savjetovališta za najmoprimaca, pojačati izgradnju javnih stanova za najam te izvršiti analizu stanja na tržištu najma i poduzeti prikupljanje kvalitetnih tržišnih podataka o najmu.
