GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Minimalni troškovi obnove Zagreba 42 milijarde kuna

Minimalni troškovi obnove Zagreba 42 milijarde kuna
OBNOVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.06.2020 / 14:38
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Minimalni troškovi obnove Zagreba nakon potresa iznosit će 42 milijarde kuna, što uključuje isključivo obnovu pojačanjem konstrukcijskih elemenata zgrada, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji "Budućnost građevinskog sektora: Obnova Zagreba - hrvatski new deal".

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir rekao je na konferenciji koju je organizirao Poslovni dnevnik da se spomenutih 42 milijarde kuna odnosi na čistu, osnovnu obnovu, s tim da će se zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro obnavljati u cijelosti.

To je ministarstvo u svojim projekcijama predvidjelo još nekoliko solucija, cijena kojih također ovisi o razini obnove. Naime, prema metodologiji Svjetske banke, u što su uključeni šteta i gubici koje je potres uzrokovao, cijena obnove bila bi 11,5 milijardi eura, dok bi najbolja, sveobuhatna, obnova, stajala 17 milijardi eura.

"Ta je brojka rađena za Solidarity fond EU-a koji prema ukupnim štetama može dodijeliti državi članici do šest posto štete. S obzirom da je cijela Europa zahvaćena virusom očekujemo da to neće biti šest posto. Svi prijavljuju velike štete u gospodarstvu zbog covida, a mi imamo dodatnu štetu i zbog potresa", naglasio je Uhlir.

Po njemu, obnova Zagreba sigurno može biti novi hrvatski new deal.

Smatra da hrvatski stručnjaci imaju znanje i sposobnost obnoviti Zagreb, uz ostalo jer su iskustvo stjecali i u svim ranijim nedaćama kroz koje je država prolazila: od poslijeratne obnove, obnove nakon potresa u Dubrovniku i Stonu, poplava...

"Reakcija na katastrofu takvog tipa morala je biti munjevita. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja momentalno je pristupilo izradi zakonskog okvira kojim bi se postupalo u obnovi nakon potresa", istaknuo je Uhlir, koji je "iznimno razočaran" što Zakon o obnovi nije još uvijek izglasan.

Dodao je i da je spomenutih 42 milijarde kuna vrijednost 10 posto BDP-a Hrvatske ili 18 Peljeških mostova, a da s druge strane naše graditeljstvo zauzima 5,5 posto BDP-a.

Otkrio je i da ukupni godišnji prihodi deset ovdašnjih vodećih tvrtki iz područja visoke gradnje iznose pet milijardi kuna. Po Uhliru, potrebno je osnažiti graditeljstvo, posebno visokogradnju.

"Samo povezivanjem gospodarstva, politike i znanosti moguće je pokrenuti hrvatski new deal. Ministarstvo graditeljstva je postavilo preduvjet no potrebna je odlučna provedba", rekao je državni tajnik.

Uhlir smatra i da Zakon o obnovi još uvijek nije izglasan jer se, kako tvrdi, previše osluškivalo mišljenja koja su dolazila sa svih strana.

"Zakon se može brusiti sto godina, ali to nema nikakvog smisla", misli Uhlir, dodavši kako je i predizborno vrijeme zaustavilo cijeli proces sa zakonom, ali i kako država ne smije ostaviti svoje građane da ostanu sami. Istaknuo je i da će se najprije obnavljati zgrade od primarnog interesa, poput bolnica i slično.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis kazao je da je od 25.312 pregledanih zgrada njih 1.309 dobilo crvenu oznaku privremene neupotrebljivosti, njih 4.889 žutu, a 18.769 zelenu. Naglasio je i da je na oko 30.500 građevina u Zagrebu prijavljena neka šteta uzrokovana potresom. Obnova Zagreba od posljedica potresa po njemu će biti najveći poduhvat u povijesti grada.

"Sve što se napravi morat će trajati desetljećima", istaknuo je Rovis dodavši i da tijekom obnove treba voditi računa i o energetskoj učinkovitosti.

Tagovi: obnova Zagreba, potres u Zagrebu, Ivica Rovis, Željko Uhlir
PROČITAJ I OVO
Obujam građevinskih radova u srpnju 4,6 posto veći nego lani
TREND
Obujam građevinskih radova u srpnju 4,6 posto veći nego lani
ZAGREB - Fizički obujam građevinskih radova u srpnju ove godine bio je 4,6 posto veći nego u sedmom mjesecu prošle godine, a u odnosu na lipanj manji je za 1,9 posto, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Nekretnine u centru Zagreba postale neatraktivne, traže se zemljišta van grada
NOVI TRENDOVI
Nekretnine u centru Zagreba postale neatraktivne, traže se zemljišta van grada
ZAGREB - Promet kuća je bio puno manji nego što je danas. Ipak se danas situacija promijenila, poručio je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
Colliers: Industrijski i logisitički sektor mogli bi postati dobitnici na slovenskom tržištu nekretnina
ANALITIČARI
Colliers: Industrijski i logisitički sektor mogli bi postati dobitnici na slovenskom tržištu nekretnina
LJUBLJANA - Pandemija COVID-19 i povezane mjere opreza snažno su utjecale na gospodarstvo Slovenije, što je dovelo do kontrakcije BDP-a i svih glavnih makroekonomskih pokazatelja.
Vesić: Beograd među retkim gradovima gde cene nekretnina rastu
RAST
Vesić: Beograd među retkim gradovima gde cene nekretnina rastu
BEOGRAD - Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić kazao je da se ove godine, uprkos pandemiji COVID-19, u glavnom gradu Srbije gradi više kvadrata nego lane.
Srpski vlasnici nekretnina u Grčkoj ne mogu do svoje imovine
NERVOZA
Srpski vlasnici nekretnina u Grčkoj ne mogu do svoje imovine
BEOGRAD - Produžetak zabrane ulaska vlasnika srpskih pasoša u Grčku do kraja septembra doliva so na već postojeću ranu građana Srbije koji su vlasnici nekretnina u ovoj turističkoj zemlji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE