Točnije, kvadrat stana u prvom se dijelu 2020. godine prodavao po prosječnih 14.288 kuna! To je za približno tisuću kuna skuplje nego što su se zagrebački novi kvadrati prodavali u istom razdoblju 2019. godine, te za više od 4 tisuće kuna skuplje nego 2016. godine. Te je godine prosječna cijena pala ispod 10 tisuća kuna.
U godinu dana novi su stanovi u Zagrebu poskupjeli čak 15 posto, za razliku od ostatka Hrvatske, koji uključuje i Jadran, gdje su cijene na godišnjoj razini pale oko 4 posto na prosječnih 11.263 kune po kvadratu. Istina, tolike su cijene ‘u ostatku’ Hrvatske također posljednji put viđene 2008. godine, ali Državni zavod za statistiku nije precizirao kolike su cijene na Jadranu i uz more, a kolike u sve pustijem kontinentalnom dijelu zemlje. Predstavnik nekretninskog biznisa Dubravko Ranilović vjeruje da u Splitu i ostalim gradovima uz more nije došlo do pada cijena.
Zagreb je, kaže Ranilović, tražen i zato što se na kupnju nekretnina i dalje gleda kao na dobru investiciju, pogotovo zato što su kamate na štednju zanemarive. Na veliki skok cijena novih stanova u Zagrebu znatan utjecaj imao je i državni program subvencioniranja kamata jer većina korisnika subvencija živi i radi u glavnom gradu. Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta Zagreb za nekretnine, kaže da se potres, pa i karantena, još nisu prelili na cijene u prvom dijelu godine te su one odraz ranijih zbivanja.
"Tržište nekretnina je inertno i plitko, što znači da se na njega sporo prelijevaju tekuća zbivanja. Potres i karantene možda će se osjetiti na cijenama u drugom dijelu ove godine. Tržište nekretnina s cijenama zna reagirati i s tri-četiri godine zaostatka na neki događaj", rekla je Vizek, prenosi Večernji list.
Zasad je poznato tek da je prodaja nekretnina neko vrijeme zastala ili je bitno smanjena, no nakon početnog šoka i zbog potresa i zbog epidemije, stvari se polako vraćaju u normalu. Dakako, i ovoga puta na poticaj države, koja je krenula u drugi ovogodišnji natječaj za subvencioniranje kamata na kredite te se očekuje da će, slično kao i proljetos, subvencije tražiti više od tri tisuće građana. Pojedine banke spustile su kamatne stope u aktualnom natječaju na dosad nezamislivih oko dva posto, što znači da je i bankama u interesu da što više kapitala usmjere u tom pravcu.
"Već je i u 2019. godini došlo do stagnacije ili sitnih promjena cijena u naseljima izvan Zagreba i primorja, a broj transakcija je padao. Takvo kretanje u pravilu je znak da je tržište pregrijano i da se može očekivati pad cijena. Nemam staklenu kuglu da bih mogla reći koliki", kazala je Vizek.
Ljudi s terena vele da su trenutačni tržišni signali iz Zagreba dvojaki, raste interes za novogradnjom na periferiji, ali i kvalitetnim neoštećenim stambenim objektima u centru grada.
"Zagreb je bio i ostao atraktivan za takva ulaganja. S potresom se samo dodatno iskristalizirala potražnja za novim stanovima. Stalno govorim kako ova kriza nije strukturna kao što je bilo 2008. godine. Kapitala ima i logično je da će dio te štednje završiti u nekretninama", komentira Dubravko Ranilović, predsjednik komorskog udruženja za nekretnine.
Prodaja je, kaže, uglavnom smanjena, no to se više odnosi na starije nekretnine. U osjetljivoj se situaciji nalaze i vlasnici uredskih prostora. Potražnja za uredima znatno je smanjena zbog rada od kuće. U Hrvatskoj se lani prodalo oko 26 tisuća stanova ili apartmana te oko 14 tisuća kuća. Većina prodanih nekretnina nalazila se u velikim gradskim centrima ili u priobalju, što je imalo utjecaja i na cijene. Stranci su ove godine zbog ograničenja u kretanju uglavnom nestali s tržišta. Inače, promet nekretninama oporezuje se s 3 posto, HDZ je u svom izbornom programu spomenuo da će taj porez ukinuti, no ministar financija Zdravko Marić kaže da će iduće godine sve ići po starom.
