Političari, kao sad premijer Andrej Plenković ili ministar financija Marko Primorac, vole se hvaliti kad BDP raste, no pitanje je koliko to građani osjećaju.
“Osjećaju, nije da ne osjećaju, samo neravnomjereno. Nije to horizontalno nego vertikalno. Osjeća se po silosima pojedinih sektora. Naravno, vlada to pripisuje sebi, što bih napravio ja da sam predsjednik Vlade, svi bi u smislu političkog marketinga. Korištenje europskih fondova potaknulo je brojne profesije, a tu je i ogroman novac za obnovu nakon potresa”, rekao je Novotny za N1 pa nastavio:
“Uključene profesije to osjećaju pa rastu i plaće, što je logično jer raste potražnja za njima.”
No, podaci pokazuju da plaće najviše rastu u državnom sektoru, što sugerira da je situacija upravo suprotna. Čak se zabilježio njihov pad u siječnju.
“Svaki rast ekonomske aktivnosti je u načelu dobar, ali ne za sva radna mjesta. Rast koji ima Hrvatska, povećava potražnju za nižim radnim mjestima, koje su bolje plaćene nego prije. Majstori, kojih nedostaje, zarađuju kao u Njemačkoj, jer je potražnja velika. Hrvatska ima oko 130.000 mikropoduzetnika i ostvarili su gubitak od sto milijuna eura u 2022., što znači da nisu mogli podizati plaće. Oni su u najlošijem položaju”, istaknuo je Novotny pa objasnio što je problem:
“Strukturni problemi ostaju iako imamo rast nacionalnih računa. Mikro i mali poduzetnici su ključ ekonomskog razvoja u svim zemljama. Nemaju dovoljno kapitala, nemaju pristup novcu, pod velikim su poreznim pritiskom, nemaju pomoć vlada… Siva zona je velika i ne vidim aktivnosti u njoj. Javni sektor pak profitira od segmenta potrošnje. Posebno je razlog tome turizam, kao i povećanje plaća u javnom sektoru, koji je izrazito neproduktivan u odnosu na to kakva su primanja.”