Oštar pad prodaje stanova u Beogradu na kraju 2023.

Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je Indeks cijena stanovanja za četvrto tromjesečje prošle godine, koji pokazuje da je tijekom tog tromjesečja godišnja stopa rasta cijena stanova iznosila 5,75 posto, ali daje i detaljniji uvid u kretanja u domaćem tržište nekretnina..

Jedan od ključnih trendova je pad kupnje i prodaje stanova u odnosu na prethodne dvije godine, nakon značajnog porasta zabilježenog u postpandemijskom razdoblju.

“Globalna gospodarska i geopolitička događanja u svijetu u 2023. godini utjecala su na tržište nekretnina, kako u Europskoj uniji, tako i u Srbiji. Povećana inflacija, promjene monetarne politike središnjih banaka i gospodarska nesigurnost doveli su do opreznijeg pristupa kupaca i ulagača na tržištu nekretnina", ističe RGZ u analizi povodom objave Indeksa cijena stanova za zadnji kvartal 2023.

Kad je riječ o Srbiji, vjerojatno najuočljiviji "minus" zabilježen je u Beogradu, gdje je zabilježen i najznačajniji pad količine prodaje stanova, od -32,15 posto na godišnjoj razini.

Preliminarni podaci RGZ-a za četvrti kvartal 2023. godine govore da je u tom razdoblju u glavnom gradu prodano 3.967 stanova, za ukupno 494 milijuna eura. Usporedbe radi, tijekom posljednja tri mjeseca 2022. godine prodano je 5859 stanova za 826 milijuna eura.

Promatrano na razini cijele zemlje, u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježen je međugodišnji pad količinske prodaje od -20,5 posto, nakon -18,4 posto na godišnjoj razini u prethodnom kvartalu.

Ukupna vrijednost trgovanih stanova u posljednja tri mjeseca 2023. iznosila je 870 milijuna eura, u odnosu na 1,219 milijuna eura u istom razdoblju 2022., pokazuju podaci RGZ-a.

To, međutim, ne znači da je cijena kvadrata krenula "u rikverc" - na godišnjoj razini stanovi u Srbiji su tijekom četvrtog tromjesečja 2023. poskupjeli 5,75 posto, nakon što je u 2023. godini zabilježen rast od 8,18 posto. trećem kvartalu i 10,85 posto u drugom kvartalu.

Usporavanje rasta cijena u posljednjem kvartalu 2023. zabilježeno je u Vojvodini i Beogradu, dok je dinamičniji rast zabilježen u regiji Južne i Istočne Srbije, gdje godišnja stopa rasta iznosi 8,16 posto.

Krajem 2023. godine cijene stanova u najvećim gradovima kretale su se u prosjeku od 720 eura po kvadratu starogradnje u Kragujevcu do 3.720 eura, koliko je prosječno stajao kvadrat novogradnje u Beogradu.

U glavnom gradu najpovoljnija starogradnja prodavala se u prošlom tromjesečju za 1065 eura, a najskuplja za 3160 eura po kvadratu, dok su novogradnje koštale od 1220 do 3720 eura.

Kvadratni metar u Kragujevcu najpovoljniji je među velikim gradovima, pa se starogradnja u prosjeku kupovala za 720 do 1.390 eura, a novogradnja za 1.110 do 1.590 eura po kvadratu.

Niški kvadrati prodavali su se u prosjeku od 750 do 1680 eura u starogradnji, odnosno od 940 do 1810 eura u novogradnji, dok je Novi Sad uspio biti skuplji po kvadratu starogradnje od Beograda.

U Novom Sadu je, kako navodi RGZ, u posljednjem kvartalu 2023. najpovoljniji kvadrat starogradnje koštao 1.260 eura, što je više od beogradskih 1.065 u istoj kategoriji. Starogradnja se u prosjeku prodavala do 2.570 eura, dok su se cijene novogradnje kretale od 1.420 eura.

Globalna gospodarska i geopolitička događanja navela su investitore i kupce nekretnina na oprezniji stav, što je, kako ističe RGZ u analizi, rezultiralo umjerenijim rastom cijena, au nekim zemljama i stagnacijom i padom.

I dok je u Srbiji došlo do usporavanja aktivnosti, naše se tržište pokazalo otpornim, na što ukazuje postupna stabilizacija cijena nekretnina.

"Projekcije gospodarskog rasta Srbije do 2027. godine od strane međunarodnih financijskih institucija mogu pozitivno utjecati na povjerenje investitora i kupaca na tržištu nekretnina i poduprijeti stabilnost tržišta nekretnina u narednom razdoblju", ocijenili su u RGZ-u.

S druge strane, prema indeksima koje je objavio Eurostat za treće tromjesečje 2023. godine, deset od ukupno 27 europskih zemalja bilježi međugodišnji pad cijena stanova. Najveći pad od -13,63 posto zabilježen je u Luksemburgu, zatim u Njemačkoj -10,23 posto, u Finskoj -6,98, u Švedskoj -4,23 te u Nizozemskoj -3,77 posto).