Pao promet nekretninama, stranci znatno manje kupuju

Pritom je osobito naglašen pad potražnje stranih kupaca. Lani su stranci kupili 3183 stambene nekretnine, što je 25,7 posto manje nego 2022. godine, a kupovali su i manje građevinskih zemljišta te tek četiri poslovna prostora više (rast s 58 na 62 prodana poslovna prostora).

Pad volumena i broja transakcija nedvosmisleno pokazuje hlađenje tržišta nakon dužeg razdoblja ekspanzije.

No za razliku od drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj još nije vidljiv pad cijena.

Prema podacima DZS-a, prosječna cijena četvornog metra novog stana u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2,7 posto više nego u 2022. godini. Na najvećem, zagrebačkom tržištu, prosječna cijena četvornog metra novog stana lani je dosegnula 2684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije, piše tportal.

Kada je riječ o rabljenim stanovima, i dalje postoji velik nesrazmjer između oglašenih i realiziranih cijena. Tako se, primjerice, za kvadratni metar rabljenog stana u Zagrebu u prosjeku traži 2987 eura, što je za 11 posto više od realizirane prosječne cijene novog stana.

Prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto, a u Zagrebu je taj nesrazmjer veći od 20 posto. To znači da, primjerice, zagrebački stan koji se oglašava za 200.000 eura u konačnici postiže cijenu od 150 do 160 tisuća eura.

U fazi hlađenja tržišta, koju karakterizira pad potražnje, prodavatelji su prisiljeni korigirati svoja očekivanja. U Hrvatskoj taj proces traje relativno dugo, a otežava ga činjenica da ne postoje transparentni podaci o realiziranim cijenama rabljenih nekretnina.