Primorsko-goranska županija ima najveći rast broja nekretninskih transakcija

Prema zadnje objavljenim podacima – lani ukupni pad kupoprodaja u odnosu na 2023. iznosi svega 1,9 %. Naime, prethodno dostupni podaci upućivali su na smanjenje od 2,9 %.

Porezna uprava je u 2024. godini zabilježila ukupno 134.841 transakciju, dok je u 2023. taj broj iznosio 137.448.

U Zagrebu je godišnji pad broja kupoprodaja prema zadnjim podacima iznosio svega 0,15 %. To znači da je prodano tek 28 nekretnina manje nego godinu ranije. Istovremeno, Zagrebačka županija zabilježila je rast od 12,82 %, odnosno 1.117 nekretnina više u odnosu na 2023.

Krk vrlo živahan

Najveći rast imale su Primorsko-goranska županija (+23,8 %) te Požeško-slavonska županija (+21,5 %). Solidne rezultate zabilježila je i Varaždinska županija, s porastom broja kupoprodaja od 15,5 %.

Posebno se izdvaja otok Krk gdje je prošle godine prodano ukupno 237 stanova, odnosno gotovo svaki četvrti stan u Primorsko-goranskoj županiji (ukupno 1076 stanova prodanih u 2024.). Posebno se izdvaja općina Malinska-Dubašnica gdje su prodana 123 stana ukupne vrijednosti 25,9 milijuna eura. Cijena prosječnog četvornog metra iznosila je iznadprosječnih 3.423,57 eura po četvornom metru. Više je stanova prodano samo u općini Viškovo i to 128, ali daleko manje ukupne vrijednosti - 15,8 milijuna eura ili jedva preko 2.000 eura prosječno po četvornom metru.

Najskuplja prosječna cijena kvadrata je u Opatiji što ne iznenađuje i to 3.768,01 eura, dok su na drugom i trećem mjestu ponovo općine s otoka Krka. Kvadrati u Omišlju prosječno vrijede 3.458,88 eura, a u Puntu 3.438,76 eura.

Stranci i dalje aktivni

Kada gledamo nekretninske transakcije samo prema stranim stjecateljima, novi podaci za 2024. pokazuju da je takvih nekretnina prodano ukupno 11.616. U odnosu na 2023. goidnu, kada ih je prodano 12.277, to je pad od 5,4 %, odnosno 661 nekretnina manje.

U ukupnom broju transakcija one prema stranim stjecateljima iznose 8,6 % dok su u 2023. iznosile 8,9 %. Naravno, udio takvih transakcija u županijama na moru znatno je veći, a prema nekim procjenama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji njihov udio dostiže i 50% ukupnih kupoprodaja nekretnina.

I dalje najčešći kupci dolaze iz Slovenije (3.529), Njemačke (2.662) i Austrije (1.183). Pritom građani Slovenije u 2024. bilježe rast od 3,6%, dok građani Njemačke i Austrije bilježe pad od oko 12 %. Najveći pad transakcija među prvih deset bilježi Slovačka s 19,7 %.

Među top 10 – rast su ostvarili još Mađari i to 20 % (450), građani Poljske 9,5 % (414) i Nizozemske 5,8 % (218).

Parkirno-garažna mjesta bilježe skok prodaje

Prema vrsti nekretnine broj kupoprodaja stanova i apartmana u odnosu na 2023. manji je za 5,2 %, dok je promet kuća zabilježio pad od 14,6 %, a poljoprivrednog zemljišta od 4,4 %. S druge strane zabilježen je rast transakcija vezanih uz građevinsko zemljište od 1,15 % kao i kod poslovnih prostora od 1,43 %.

Rast je zabilježila i kategorija “različite nekretnine” i to u visini 3,5 % u odnosu na godinu ranije. U tu kategoriju ulaze one prodaje gdje je predmet prometa više nekretnina koje se razlikuju prema svojoj namjeni, primjerice kuća s dvorištem i voćnjak, stan i garaža i slično. To je inače najzastupljenija kategorija i čini 28,6 % svih transakcija.

Parkirno-garažna mjesta bilježe snažan rast – u 2024. godini zabilježeno je 28,6 % više transakcija u odnosu na prethodnu godinu.

Rast broja stanovnika u priobalju

Ponešto nam o živosti na tržištu nekretnina može reći i podatak o kretanju broja stanovnika u Hrvatskoj. 

Nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazuju kako je preko polovice hrvatskih gradova, njih 67, 2023. godine imalo više stanovnika nego u 2022.

Grad Nin imao je u 2023. u odnosu na 2022. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +8,58 posto (+240 osoba), a slijedili su Novalja (+5,94 posto), Vodice (+4,50 posto), Poreč (+3,73 posto), Biograd na Moru (+3,49 posto), Rovinj (+3,32 posto), Makarska(+2,99 posto), Novigrad (+2,88 posto), Stari Grad (+2,77 posto) i Vis (+2,76 posto povećanja). U Top 10 se smjestilo 10 priobalnih gradova (čak tri otočna).

Gledamo li dulji vremenski slijed, dobit ćemo još zanimljivije podatke. U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, kao i lani imao Grad Krk, za +12,77 posto, a slijede Nin (+10,71 posto), Novalja (+10,59 posto), Supetar (+10,14 posto), Sveta Nedelja (+6,97 posto), Solin (+6,95 posto), Dugo Selo (+6,65 posto), Biograd na Moru (+5,96 posto), Vis (+5,79 posto) i Stari Grad (+5,43 posto povećanja).