Tako je Kolos u kategoriji geotehnike dobio dr. sc. Mirko Grošić za projekt Roxanich Heritage wine hotel i 5 etažni vinski podrum vertikalno ukopan u postojeću padinu dubine do 23 metra. Ovim projektom obrađeno je osiguranje kompleksne građevne jame u geološki zahtjevnim uvjetima, a sve je modelirano BIM pristupom što sve zajedno predstavlja iskorak u projektiranju i struci te primjer korištenja novih tehnologija u građevinarstvu u skladu sa svjetskim trendovima.
Nagrada Kolos za organizaciju građenjai stručni nadzor građenja dodijeljena je inženjerima Eugeniu Močiniću, Ivici Mršiću te Draženu Šunjiću i to za stručni nadzor građenja turističkog kompleksa Hilton Costabella u Rijeci. Radi se o jednoj od najznačajnijih stranih investicija u turizmu u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.
U istoj kategoriji dodijeljen je inženjerima Ines Pean, Luki Ceneru te Marijani Čančar Kolos za stručni nadzor nad rekonstrukcijom i izgradnjom ACI marine Rovinj. Novoizgrađena ACI marina Rovinj je najluksuznija marina u sustava ACI-a, a ujedno i najluksuznija marina na Jadranu. Njezinom rekonstrukcijom i izgradnjom osiguran je vez za 196 plovila maksimalne duljine 30 m na godišnjem vezu, a na dnevnom vezu marina može primiti brodove do 100 m.
Dobitnik nagrade u kategoriji geotehnike za projekt građevinske jame nedavno otvorene dnevne bolnice Sv. Duh u Zagrebu je inženjer Pero Šiša koji je sudjelovao u svim fazama projekta izvedbe ove građevinske jame. Angažiranost inženjera Šiše, njegovo znanje, odlučnost i inženjerska komunikacija s ostalim učesnicima projekta, u pripremi, projektiranju i posebno, tijekom izvođenja složenih geotehničkih radova u zahtjevnom dala je veliki doprinos uspješnosti projekta.
Kolosa za betonske konstrukcije ove je godine dobio inženjer Predrag Presečki za projekt tri kongresne dvorane velikih raspona. Radi se o kongresnoj dvorani uz hotel Royal u Opatiji, dvorani novog Convention centra –Solaris kraj Šibenika te dvorana uz hotel Grand u Neumu. Sve tri dvorane imaju krovne konstrukcije raspona preko 20 metara (bez stupova unutar dvorane) koje su riješene tehnologijom naknadnog prenaprezanja monolitnih ab stropnih ploča (PT ploče). Na ovim dvoranama naglasak je bio na svladavanje prostora bez stupova unutar dvorana što im daje dodatnu kvalitetu u estetskom i funkcionalnom smislu.
Nagradu Kolos za betonsko-drvne konstrukcije za projekt krovne konstrukcije sportske dvorane Zeleni brijeg dobili su inženjeri Nikola Miletić, Dražen Strunje te Antonio Šafranko. Projektno rješenje krova ove sportske dvorane može se smatrati jedinstvenim u visokogradnji u Hrvatskoj, zbog raspona i dimenzije nosača te površine krova, kao i zbog tehnologije izvedbe, montaže i spajanja nosača te relativno kratkog vremena od ideje do realizacije (godinu dana). Za projekt konstrukcije plinske kombi kogeneracijske elektrane EL- TO Zagreb nagradu Kolos za betonsko-čelične konstrukcije dobili su inženjeri Martin Arežina, dr.sc. Marin Franetović te Danijel Filaković. Nagrađeni inženjeri su uz cjelokupni širi projektni tim odgovornim, promptnim, fleksibilnim i temeljitim pristupom projektiranju pružili značajnu potporu u ostvarenju i gradnji jednog od najsuvremenijeg termoenergetskog postrojenja u Republici Hrvatskoj u iznimno zahtjevnoj 2020 g.
U kategoriji konstrukcije za projekt obnove i rekonstrukcije poplavom oštećenih Donjeg i Gornjeg mosta u Ninu tj. za zidanu konstrukciju nagradu Kolos dobili su inženjeri prof.dr.sc. Davor Grandić, Goran Grget te Ivana Šuto. Ovaj projekt je vidljiv iskorak u struci posebno zbog rekonstrukcije kamenih mostova na slabo nosivom tlu, a sve uz poštovanje strogih uvjeta konzervatora.
U kategoriji hidrotehnika inženjer Josip Prcela, dobitnik je nagrade Kolos za projekt pristana plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Posebnost ovog projekta je da je projektant osmislio konstrukciju koja preuzima izuzetno velika horizontalna djelovanja (brodova, valova i potresa) bez kosih i horizontalnih elemenata, to jest nestandardnim tehničkim rješenjem postigao je značajan iskorak u stuci.
U kategoriji potresno inženjerstvo nagrada za otklanjanje posljedica potresa u Petrinji dodijeljena je inženjerima Maji Baniček, dr.sc. Mariji Demšić te dr.sc. Jošku Kroli kao operativnim koordinatorima stožera u Petrinji koji su dali značajan doprinos organizaciji i provedbi hitnih pregleda potresom oštećenih građevina u Petrinji
Kolosom nagrađeni inženjeri za otklanjanje posljedica potresa u Glini su Krešimir Mićić i Igor Sušilović koji su, smjestili i vrlo uspješno koordinirali stožer smješten u prostorijama osnovne škole. Kako su stručnjaci na terenu bili iz različitih struka (građevinski inženjeri, arhitekti, inženjeri strojarstva ielektrotehnike i drugih tehničkih struka), tim koordinatora svoje je znanje i iskustvo stečenima radom u struci, ali i stečenim tijekom brzih pregleda nakon potresa u Zagrebu iz ožujka 2020. g., nesebično dijelio s ostalim strukama.
Kolos za potresno inženjerstvo za otklanjanje posljedica potresa u Sisku dobili inženjeri Karmen Komljen Petošić, Domagoj Bunarđija i Ivan Matorić. Nakon razornih potresa koji su pogodili područje Siska i okolice, tim Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, uz centralni stožer u Petrinji, postavio je i dodatni stožer u Sisku koji su koordinirali nagrađeni inženjeri. Sve aktivnosti tim koordinatora stožera u Petrinji, Glini i Sisku obavljao je volonterski sa samo jednom motivacijom: pomoći građanima kojima su domovi stradali u razornom potresu i kojima je bila upitna životna sigurnost.
U kategoriji vanjska pravna osoba nagrada Kolos za izniman doprinos u poslijepotresnoj procjeni oštećenja, saniranju posljedica i planiranju obnove nakon zagrebačkog i sisačko-moslavačkog potresa 2020. dodijeljena je Građevinskom fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Kolos za životno djelo dobio je prof.dr.sc. Zvonimir Marić i to za svoj cjeloživotni profesionalni angažman te svoju strastvenu predanost projektiranju konstrukcija, a kasnije i nastavnom radu kroz koji je educirao velik broj naših inženjera. Za redovitog profesora u trajnom zvanju izabran je 2000. godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, a na Građevinskom fakultetu u Osijeku radio je od 2004. do 2014., kada je umirovljen.
