Rast aktivnosti u graditeljstvu EU-a i eurozone

Na razini EU-a sezonski prilagođene građevinske aktivnosti u kolovozu su porasle za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada su prema revidiranim podacima Eurostata stagnirale, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda.

U eurozoni je rast iznosio 2,6 posto u usporedbi s mjesecom ranije, u kojem je prema revidiranim podacima zabilježen njihov rast od 0,3 posto na mjesečnoj razini.

Poboljšana aktivnost u oba područja pripisuje se rastu aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji.

U EU je aktivnost u visokogradnji na mjesečnoj razini porasla za 2,7 posto a u niskogradnji za 0,5 posto.

U eurozoni je u segmentu visokogradnje aktivnost porasla za 2,8 posto, a u niskogradnji za 0,7 posto.

Prema izvješću Eurostata, među zemljama članicama EU-a za koje su bili dostupni podaci, najveći rast građevinskih aktivnosti je zabilježila Francuska, za 4,9 posto. Slijede Slovenija i Mađarska, s rastom za 2,4 odnosno 1,9 posto.

S druge strane, najveći pad graditeljske aktivnosti na mjesečnoj razini imale su Slovačka, za 2,5 posto, Belgija, za dva posto i Češka, za 1,4 posto.

Europski statistički ured nije raspolagao podacima za Hrvatsku, napominju u izvješću.

Blaži pad na godišnjoj razini

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, građevinske aktivnosti u EU smanjene su u kolovozu za 1,5 posto. U srpnju su prema revidiranim podacima pale za 3,7 posto, pokazuje najnovije izvješće.

U području primjene zajedničke europske valute pad tih aktivnosti iznosio je 0,9 posto, nakon 3,4-postotnog pada na godišnjoj razini u srpnju, prema revidiranom podatku.

U EU su pritom aktivnosti u visokogradnji smanjene za dva posto, dok su u niskogradnji uvećane za 0,9 posto u odnosu na kolovoz lani.

U eurozoni su u visokogradnji aktivnosti pale za 1,8 posto, dok su u niskogradnji porasle za 2,3 posto.

Od zemalja za koje su bili dostupni podaci, u kolovozu je na godišnjoj razini najizraženiji pad građevinske aktivnosti zabilježen u Slovačkoj, za 18 posto. Slijede Mađarska i Poljska, s padom od 13,6 odnosno 12,1 posto.

Rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini ostvarile su Rumunjska, od 12,4 posto, te Slovenija i Finska, od 4,8 odnosno 2,2 posto.