Kalendarski prilagođen rast iznosio je snažnih 17,2% godišnje (u odnosu na 12,8% u lipnju). Prema izvornim indeksima, rast na godišnjoj razini iznosio je 25,3% pri čemu se dvoznamenkaste godišnje stope rasta bilježe od prosinca 2023. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova viši je za 5,1% u odnosu na lipanj.
U srpnju je pozitivan doprinos generiran od izgradnje zgrada (+24,0% godišnje, deseta zaredom dvoznamenkasta godišnja stopa rasta), kao i od izgradnje na ostalim građevinama (+6,4%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
U skladu s navedenim, u prvih sedam mjeseci 2024., prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je u prosjeku za 14,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U razdoblju siječanj-srpanj izdano je i 6.893 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje 2023. predstavlja rast za 4,9%. Od toga se 5.966 dozvola odnosilo na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Posljednji podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma u građevinarstvu signaliziraju da je isti u razdoblju siječanj-lipanj na blago višim razinama nego u istom razdoblju godinu ranije, ali ipak skromniji nego što je bio u istom razdoblju 2019. godine. Pokazatelj se zadržava iznad dugoročnog prosjeka, što je vjerojatno dobrim dijelom posljedica i priljeva sredstava iz EU fondova koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Osim toga, solidna aktivnost i jačanje optimizma u građevinarstvu tijekom prošle i ove godine vjerojatno je odraz i pozitivnih trendova u turizmu kroz gradnju novih komercijalnih smještaja i/ili obnovu postojećih.
Uz planirane investicije u, primjerice, obnovu zgrada, ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju te željezničku infrastrukturu i vezano korištenje europskih sredstava, ostajemo optimistični glede aktivnosti građevinskog sektora. S udjelom u bruto dodanoj vrijednosti od 5,6% u 2023. (5,7% u EU) te 8,7% u zaposlenosti (u odnosu na 6,7% na razini EU) sektor Građevinarstva predstavlja važan dio hrvatskog gospodarstva. Ograničavajući čimbenici ostaju nedostatak kvalificirane radne snage i visoki troškovi građevinskog materijala, kao i pooštreni uvjeti financiranja u odnosu na prethodne godine. Uz to, produktivnost rada ostaje slaba točka hrvatskog građevinskog sektora. S BDV-om od 23 tisuće eura po zaposlenom Hrvatska je pri dnu ljestvice u usporedbi s zemljama EU.
