Stanovnici Londona najskloniji preseljenju u manje mjesto zbog korone

Polovica stanovnika Londona, Pariza, Milana, Madrida i Berlina navela je da su zbog zatvaranja u pandemiji postali zabrinutiji zbog prenapučenosti i zagađenja zraka, pokazuje anketa koju je provela britanska tvrtka Arup.

"Pandemija je pokazala na koji se način naše životne sredine mogu poremetiti", rekao je voditelj urbanog dizajna Malcolm Smith u tvrtki Arup. Dodao je da su ljudi shvatili važnost stanovanja blizu osnovnih usluga poput trgovina i zelenih površina.

Dvije petine ispitanika u britanskoj prijestolnici navelo je da su privremeno otputovali u manje naseljeno područje za vrijeme pandemije. U Madridu i Milanu to je učinio svaki deseti stanovnik.

Razlog tomu je što su Londončanima, za razliku od susjeda, udaljenije zelene površine, trgovine prehrambenim proizvodima, teretane i kafići, pokazuje anketa na temelju intervjua s oko 5000 ljudi u pet gradova.

"Osjećali smo se poprilično izolirani tijekom zatvaranja u našoj stambenoj zoni, s vrlo udaljenim sadržajima", rekao je 27-godišnji Bryndis Sadler koji je napustio londonsku četvrt Acton i kupio si kuću 64 kilometra sjevernije u Hitchinu u Hertfordshireu u listopadu.

Londončani su bili najskloniji maštanju o bijegu iz grada. Njih 59 posto navelo je da su razmatrali napuštanje grada, u usporedbi s 41 posto Parižana i 30 posto Berlinaca.

Covid-19 naglasio je važnost blizine zelenih površina do kojih se može doći pješke ili biciklom, otkrivaju odgovori 85 posto ispitanika.

Londončanima prosječno treba oko 20 minuta do parka ili igrališta, gotovo dvostruko više nego stanovnicima ostala četiri grada, pokazuje anketa.

"Jedna od ogromnih prednosti života u gradu je blizina", rekla je Harriet Tregoning, direktorica saveza New Urban Mobility, mreže gradova, tvrtki i skupina koja promovira "gradove za stanovanje".

Ipak, s obzirom na brojne atrakcije u Londonu prerano je govoriti o bježanju iz grada, rekao je Phillip Rode, voditelj istraživačkog centra LSE Cities na londonskom sveučilištu.

"Ovi podaci govore o možda manjem padu, potencijalnom padu populacije, a možda samo o višoj stopi odljeva, promjenjivoj stopi postojeće populacije", naveo je Smith.

"This data speaks for, maybe less a decline, a potential decline of population, but just a higher churn rate, a changing rate of the existing population," he said.

Ipak, pandemija je naglasila važnost razvoja gradova u manjim i održivim modulima koji bi mogli izdržati buduće poremećaje, uzrokovali ih virusi ili klimatske promjene, navodi Smith

"Odgovor na koleru u Londonu u 19. stoljeću bila je velika infrastruktura, kanalizacijska mreža", rekao je Smith. "Nadam se da će covid-19 dovesti do puno manjih, ali raširenih intervencija - dovođenja zelenih površina na siva područja, davanja prednosti bicikliranju i šetnji i novoj procjeni lokalnih sadržaja.