Što donose nove stambene mjere?

Najavio je to ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, gostujući u programu Večernji TV-a, gdje je govorio o mjerama iz Nacionalnog plana stambene politike, koji je ovih dana pušten u e-savjetovanje.

Od Nove godine od poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine ponovo su oslobođeni mlađi od 45 godina, što je mjera koja je na snazi bila do 2018. godine, kada je ukinuta. Uz to, država je odustala od subvencioniranja stambenih kredita, a najavljuje se i snažniji povratak zanemarenoj poticanoj stanogradnji (POS). Ministar, međutim, odbija tezu da je riječ o svojevrsnom priznanju države da je do sada krivo radila.

“Stambena politika se prilagođava potrebama građana, situaciji na tržištu i ekonomskoj poziciji države u datom trenutku pa smo i mi, od stvaranja suverene i samostalne Hrvatske, prilagođavali stambenu politiku trenutnim potrebama i mogućnostima hrvatskih građana”, objašnjava Bačić.

Tumači da je POS stao u trenutku kad je na tržištu bio ogroman broj neprodanih novoizgrađenih stanova, zbog čega se krenulo u subvencioniranje stambenih kredita, kako bi se potaknula prodaja i dao novi zamah novogradnji, koja je u tom trenutku bila potpuno zaustavljena.

Naglašava da je kroz te mjere prodano oko 35 tisuća stanova, dok je kroz POS prodano njih 8500, jer je kupce tada destimuliralo to što se radi o svojevrsnoj getoizaciji, budući da je riječ o stanovima na istom mjestu. Bojazan od getoizacije sada bi, očekuje, trebalo otkloniti novo pravilo po kojem će se polovica tih stanova davati u dugoročni najam.

“S obzirom da danas bilježimo rast cijena nekretnina i da je priuštivo stanovanje sve manje dostupno našim građanima, odlučili smo se na izradu prvog strateškog krovnog nacionalnog dokumenta, koji mi se čini kvalitetnim odgovorom na situaciju, posebno s obzirom da je usuglašen i s drugim krovnim strateškim dokumentima kojima je rok do 2030. godine”, rekao je ministar.

Kao ciljeve nacionalnog plana, uz priuštivo, ističe i održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, jer, kaže, nije stvar samo u dostupnosti i priuštivosti stanova, već i u njihovoj kvaliteti.

Nacionalni plan predvidio je, između ostaloga, dodatnih nešto više od 20.000 stambenih jedinica na tržištu do 2030. godine, dok procjene agencija govore da ih nedostaje više od 200.000. Bačić, međutim, odbija tezu da se moglo ići i ambicioznije. Pojašnjava da se brojka od 20.000 odnosi isključivo na ono što će se direktno financirati iz proračuna, a da su uz to predviđene i brojne druge mjere kojima je cilj podići dostupnost stanova.